Za većinu lijekova rok trajanja nije fiksan i oni se mogu koristiti sigurno još dugo nakon isteka, no proizvođač ne može garantirati 100 postotnu učinkovitost. Jedan od najraširenijih lijekova – ibuprofen u tabletama – može se koristiti i do nekoliko godina nakon otvaranja, ako se pravilno skladišti. Siguran je čak i nakon isteka tog roka.
Sa sirupima je stvar ponešto drugačija. Čuvanje sirupa ovisi o tome kako su napravljeni. Jedni se rade dodavanjem vode u prah i takve se suspenzije (naprimjer antibiotici) mućkaju prije izdavanja i koriste sedam dana van frižidera ili deset do 14 dana ako su u frižideru. Nakon toga ih treba baciti. Tvornički napravljeni sirupi traju duže, do označenog roka, a otvorene bočice čuvaju se u frižideru.
Sunčeve zrake nepovoljno utječu na većinu aktivnih supstanci koja se nalazi u lijekovima, naročito ako im je lijek bio izložen više od nekoliko sati. Drugi nepovoljan faktor je toplina – lijek se u zatvorenoj posudi na suncu grije čak i kada vanjska temperatura nije previsoka. Visoka temperatura uzrokuje ubrzan gubitak djelovanja aktivne supstance zato je najsigurnije baciti taj lijek.
Postaju manje učinkoviti
Masti i kreme uslijed visokih temperatura se otope, tablete mogu promijeniti boju, no nisu rokovi trajanja jednako važni za sve vrste lijekova.
Također, sve što je u tekućem obliku – kapi za oči, uši, sprejevi za nos, sirupi protiv kašlja… neće biti sigurni nakon isteka roka jer imaju tendenciju rasta bakterija. Stručnjaci upozoravaju i na lijekove koji sadrže aspirin jer imaju tendenciju razgradnje.
Antihistaminici su “vječni”
S obzirom na to da se koriste za kronični problem, gotovo je sigurno da vam se otvorena kutija neće godinama povlačiti po kući. No, ako i pronađete zametnutu kutiju, velika je vjerojatnost da je lijek u redu.
Primjerice, difenhidramin, čest antihistaminik, testiran je da traje u tabletama i do 15 godina, no većina proizvođača provodi testiranja samo nekoliko godina nakon otvaranja pa su takvi i navedeni rokovi trajanja.
