Poslovanje kompanije GS-Tvornica Mašina Travnik d.d. (GS-TMT) u prvih šest mjeseci 2015. godine ostvareno je prema planu, odnosno bilježi se povećanje prihoda od oko 20 posto, kao i dobiti u istom obimu, a dobit će, kao i do sada biti iskorištena za nove investicije, te za povećanje konkurentnosti na zapadnoeuropskom tržištu, izjavila je za Poslovni portal Akta.ba generalna direktorica GS TMT-a Snježana Köpruner.
Spomenula je da je ove godine GS TMT završio novu halu od 1.200 kvadrata i opremio je modernom pjeskarom i lakirnicom.
Izvor: Akta.ba / Foto: Akta.ba
“Ove godine planiramo započeti gradnju nove rezačice s više od 3.000 kvadratnih metara površine, anexe iste hale s dodatnih 600 kvadrata koji će biti iskorišteni za proizvodnju bicikala. Sada se bicikla rade na 100 kvadrata i to nam predstavlja veliki problem u daljnjem razvoju”, navela je Köpruner.
Stalno u kondiciji
Govoreći o razvoju novih proizvoda, generalna direktorica GS TMT-a rekla da se najviše radi na biciklima.
“Na novim tehnologijama radimo kroz zavarivanje aluminijskih cijevi, a radimo na razvoju električnog pogona za bicikla, kao i na cargo ili transportnom biciklu. Ovaj projekt smo prijavili na HORIZON 2020 i ako nam budu odobrena sredstva, krenut ćemo malo jače u tom smjeru”, rekla je Köpruner.
Objasnila je da je razvoj novog proizvod veoma intenzivan kapital.
“Ako vas ne prati neka razvojna banka s kamatama do tri posto ili jači investitor veoma je teško izvući takav projekt iz vlastite likvidnosti”, kazala je Köpruner.
Prema njenim riječima, GS TMT područje svoje djelatnosti rasporedio je tako “da se što bolje zaštiti od neke sljedeće krize, koja će sigurno doći, samo se ne zna kada”.
Pojasnila je da se ljudima možda može učiniti da se GS TMT malo razletio po različitim dijelovima strojogradnje, ali to je način da se smanje rizici.
Spomenula je najznačajnije partnere u svijetu na polju izvoza, a to su: GROB, ThyssenKrupp, FFT, EFCO, Kampf, Doppstadt, Diosna, Windmüller & Hölscher, proizvođače rezača za limove kao što su Messer Cuting Systems, Zinser, Mgm, Sato, japanski Koike, proizvođača bagera LIEBHERR, proizvođače sinskih vozila Bombardier Transportation, KnorrBremse, THE RUFF i druge.
“GS-TMT trenutno ima oko 240 zaposlenika, od čega su 28 na programu zavoda za zapošljavanje. Ako se pokažu dobri, svi će moći da nastave s radom u firmi, jer to zahtijevaju potrebe proizvodnje”, kazala je Köpruner.
Katastrofalan obrazovni sistem u BiH
Poslovni ambijent u BiH, Köpruner je ocijenila prilično lošim, i kako navodi, uzrokovan je uglavnom nefunkcioniranjem pravne države, nerazumijevanjem političkih elita u ekonomske zakone i nehtijenjem i neznanjem.
“Treba samo pogledati što su to drugi napravili da bi poboljšali financijsku situaciju u svojoj zemlji i to uspješno proveli. Mislim da to nije teško. Obrazovni sistem, posebno mislim na obrazovanje za radnička zanimanja, je katastrofalno. Ovdje bi trebalo postaviti dugoročnu strategiju, na bolju povezanost industrije s obrazovnim institucijama, inače ćemo imati velikih problema”, poručuje Köpruner.
Pojasnila je da se moraju smanjiti doprinosi kako bi proizvodnja bila konkurentna.
“Ovako veliki doprinosi smanjuju našu konkurentnost na EU tržištu. Bugari koji su članovi EU, prema informacijama koje imamo od naših kupaca, prodaju normu sat zavarivača za sedam eura. Taj sat vam sadrži sve troškove osim materijalnih troškova i transporta. Sada izračunajte po kojoj satnici bi trebao raditi naš zavarivač da bude konkurentan. Ako znamo da su troškovi osobnih dohodaka ca. 1/3 od ostalih troškova, to je 2,33 eura na sat, zatim od te satnice treba platiti još doprinose od 70 posto, što iznosi 1,37 Eura/sat ili 2,68 KM po satu . Tko bi radio tako težak posao za ovu satnicu? Nitko, a mi bi ostali bez ugovora. Dakle, neto satnica jednog izvrsnog zavarivača bila bi malo iznad minimalne satnice od 2,26 KM s uvjetima na radnom mjestu, pa to objasnite našem zavarivaču i sindikatu”, objasnila je Köpruner.
Na sreću mi sat našeg zavarivača prodajemo puno skuplje zbog usvojenih izuzetno skupih standarda za zavarivanje, tako da se nekako pokrijemo, ali zbog takve strukture troškova izgubimo puno ugovora.
