Stigla je najava nove mini-reforme mirovinskog sustava koja bi, prema Vladinim najavama, trebala osnažiti položaj umirovljenika. Kako se bliže izbori, govori se o trinaestoj mirovini i mnogi se pitaju je li to put za poboljšanje života umirovljenika.
Japunčić je mišljenja da ona neće bitno riješiti problem. “Definitivno je Hrvatskoj potrebno ukupno povećanje broja zaposlenika – onih koji uplaćuju u drugi i u treći stup”, kazao je.
“To je jedino što stvara ukupnu masu i u tom kontekstu mislim da je to jedini put kojim bi u nekom dugoročnom vremenu došlo do povećanja mirovina u kontekstu svih grupa koje imaju pravo na bilo koji oblik mirovine”, dodaje Japunčić.
“Stup budućnosti”
“Ja se zalažem za drugi i treći stup. Mislim da postoje itekakve potrebe i mogućnosti da se kroz porezni segment omoguće ulaganja u treći”, ističe stručnjak.
“Mislim da određeni dio zemalja s razvijenim trećim stupom pokazuje da ono može biti dobra popuna, ali mirovina je samo jedno izvorište osiguranja prihoda. Što se mene tiče, ja se osobno zalažem da se jača treći stup. Isto tako da u drugom stupu ne idemo u smanjenja izdvajanja segmenata, nego da to ostane na ovim razinama i da se kroz duži vremenski period povećava, dok u odnosu na prvi stup mišljenja sam da bi bilo za ukupno oporezivanje dohotka potrebno smanjiti izdvajanja”, kazao je.
“Treba otvoreno reći da ne samo u Hrvatskoj, već u većem broju zemalja teško je očekivati da ćete suštinu kvalitetnog života u mirovini ostvarivati samo kroz mirovinu”, dodaje.
U roku od samo jednog mjeseca, u srpnju ove godine, Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske je odobrilo 16.517 radnih dozvola stranim radnicima. Prema njihovim podacima od početka godine do 31. srpnja ukupno je izdano 108.116 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja u Hrvatskoj.
“Svjedoci smo u proteklih deset godina da je otprilike oko 450.000 građana samo iz Republike Hrvatske otišlo na rad u zemlje Zapadne Europe. Ja sam i dalje mišljenja da prava reforma oporezivanja dohotka, koja stvara mogućnosti da poslodavac isplaćuje višu razinu dohotka uz manje troškova, može stvoriti mogućnost i razloge da se određeni dio te populacije vrati i da bi te strane radnike mogli zamijeniti našim ljudima. To bi u konačnici povećalo ukupnu masu koja se slijeva u zdravstveni, mirovinski i socijalni stup.”
Pad inflacije nakon sezone?
Premijer očekuje da će inflacija kliziti prema dolje kada završi turistička sezona, a Japunčić dijeli njegovo mišljenje.
“Ja se slažem s time i na tom tragu sam razmišljao i u sedmom mjesecu. Nama je u izračunu inflacije područje hrane i energije glavno. Nažalost, radi x,y razloga, imamo inozemne komponente prehrambenog sektora koji ulazi u Hrvatsku. U određenom dijelu segmenta smo bili svjedoci toga da su trendovi na razini europske zajednice. Bilo je prostora da se takav segment prelije kroz trgovačke marže na finalnu cijenu proizvoda”, kazao je.
“U četvrtom kvartalu će biti niži trendovi”, zaključio je Japunčić.
Porez na profit banaka
Banke već godinama imaju gotovo nultu kamatu na osobnu štednju, ali zato skupo naplaćaju kamate na kredite. Nakon što je talijanska vlada uvela porez na dodatni profit banaka, čuju se glasnije i prijedlozi da isto napravi i Hrvatska.
“Ako gledate u globalu, hrvatske banke zarađuju puno veći segment u odnosu na kamatne stope koje primjenjuju na kredite, ali mišljenja sam da je općenito najbolja stvar stavljanje novih proizvoda štedišama – kroz ulaganje u kratkoročne ili dugoročne vrijednosne papire ili neki drugi financijski proizvodi. Tako djelujete na konkurentnost tržišta”, ističe stručnjak.
“Gledajući iz prizme poduzetnika, nama nije u interesu da kamatne stope na kredite i dalje rastu. U interesu nam je da idu prema nižim segmentima zbog toga da bi se išlo u refinanciranje i nove cikluse”, dodao je.
