Robert Veriga, prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom u Petrovoj bolnici u Zagrebu, idući će mjesec napuniti 40 godina, a od tada do danas u Hrvatskoj je medicinski potpomognutom oplodnjom rođeno oko 40.000 djece.
Svake se godine u Hrvatskoj rodi gotovo sto prvih razreda zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji, istaknula je voditeljica Odjela za medicinski potpomognutu oplodnju u klinici u Petrovoj, Dinka Pavičić Baldani na konferenciji za novinare prigodom održavanja ginekološkog kongresa u Opatiji, piše RTVHB.
Veriga je rođen 23. listopada 1983. kao prvodijete u Hrvatskoj i sedmo u svijetu nakon zahvata medicinski potpomognute oplodnje. Zahvat je izveden u Petrovoj bolnici u Zagrebu, samo pet godina nakon što je u svijetu “prvo dijete iz epruvete” rođeno u Velikoj Britaniji.
Izvantjelesna oplodnja danas se izvodi u 15 centara u Hrvatskoj, na taj se način rađa između 1800 i 1900 djece godišnje što je oko pet posto ukupnog nataliteta u Hrvatskoj. Praktički nema razreda u kojemu barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine, istaknuto je na konferenciji za medije na kojoj je uz, dr. Pavičić Baldani, sudjelovao i VelimirŠimunić, pionir medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, piše RTVHB.
Jedna od ključnih tema kongresa bila jeneplodnost, jer se računa da svaki 6. par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Hrvatska se već gotovo 30 godina ubraja u nisko natalitetne zemlje a stopa nataliteta kontinuirano nam pada.
Pedesetih godina prošloga stoljeća žene su prosječno u Hrvatskoj rađale 2,4 djeteta u fertilnoj dobi, danas je to samo 1,4 djeteta, istaknuo je dr. Šimunić, koji je vodio postupak tjelesne oplodnje, trudnoću i porod Roberta Verige prije 40 godina u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj.
Stigmatizacija neplodnih parova
Uzroke rastuće neplodnosti u Hrvatskoj Šimunić vidi u odgađanju rađanja kod žena, ali i u rastućoj muškoj neplodnosti koja je postala dominantna i na koju otpada 53 do 55 postosvih uzroka neplodnosti u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da ju uzrokuju nezdrave životne navike, loša prehrana, stres i utjecaji iz okoline, poput zračenje, raznih kemikalija i estrogena u prehrani i sl, prenosi RTVHB.
Prema podacima Hrvatskog registra Ministarstva zdravstva koji prati ishode i rezultate medicinski pomognute oplodnje od 2011. do 2020. godineu Hrvatskoj je rođeno 13.641 dijete metodom in vitro fertilitizacije.
Dr. Pavičić Baldani upozorila je na socijalnu stigmatizaciju neplodnosti koja je još uvijek prisutna u Europi jer se procjenjuje da 63 postoeuropskih neplodnih parova živi u okruženju socijalnog odbacivanja.
To je još uvijek tabu tema, kaže Pavičič Baldani te navodi da je u Italiji socijalno odbačeno čak74 posto neplodnih parova. Nakon Italije, slijede Belgija i Švicarska, gdje se s tabuima suočava 66 posto takvih parova. Visokih 60 posto imaju i Švedska, Njemačka, a slijede Irska, Francuska, Norveška i UK.
U Hrvatskoj također postoje tabui i parovi često kriju od okoline postupak poptpomognute oplodnje, navodi RTVHB.
Tabuizacija ove teme krajnje je neprimjerena i neetična jer se oko pet posto djece rađa ovim programom danas u Hrvatskoj, istaknula je Pavičić Bakldani.
Hrvatska iznad europskog prosjeka
Dr. Šimunić napominje da vrlo često djeca niti ne znaju da su začeta na ovaj način, te da okolina, a posebno ruralne sredine, ne vole to isticati.
U Hrvatskoj HZZO čini puno za neplodne parove te su im omogućena, na teret zdravstvenog osiguranja, dva postupka potpomognute oplodnje u prirodnom ciklusu te četiri u stimuliranom, do navršene 42. godine života žene.
Šimunić i Pavičić Baldani istaknuli su da Hrvatska ima jedan od najboljih uvjeta liječenja neplodnosti ne samo u Europi nego u svijetu, gdje pacijenti većinom plaćaju postupke MPO-a iz svoga džepa.
Istaknuli su i da je uspješnost provođenja postupaka danas između 50 i 60 posto u Hrvatskoj kod žena do 35. godine života, što je iznad europskog prosjeka, no unatoč tome, u medijima se nerijetko piše da hrvatski parovi moraju ići na liječenje neplodnosti u inozemstvo, piše RTVHB.
To je apsolutno netočno, u odnosu na druge europske zemlje, imamo iznimno dobre pokazatelje, zakonski okvir i izdašnofinanciranje države, istaknula je Pavičič Baldani.
Šimunić je s konferencije pozvao žene u Hravtskoj da se ranije odluče na rađanje jer im nakon 22. godine opada plodnost.
Toga moraju biti svjesni parovi koji se odlučuju na rađanje djece nakon 30. godine, poručio je s konferencije za medije, održane u sklopu 14. Hrvatskog kongresa o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 7. Kongresa Društva hrvatskih kliničkih embriologa, koji je od 14. do 16. rujna održan u Opatiji, piše RTVHB.
