Sa prošlogodišnjih 730 maraka po toni, pelet je pao na 500 KM, dok značajan dio stanovništva i dalje koristi struju kao energent za zagrijavanje domova
Pripreme za zimsku sezonu uveliko su počele. Kupuju se drva, pelet, a oni koji se griju na plin i struju nadaju se da do poskupljenja neće doći. Muhamed Helać, menadžer kompanije Drvosječa, kaže da se i dalje najviše naručuju pelet i drva. Cijene nisu porasle u odnosu na prošlu godinu. Eventualna poskupljenja očekuju se u listopadu. Najpopularniji je pelet i cijene su niže u odnosu na prethodnu godinu. Lani od 640 do 730 maraka po toni, a sada od 500 do 520 maraka. Dakle, jeftiniji je i za 20 posto.
IZBORA IMA
– Što se tiče proizvoda koji su ostali na istom rasponu cijena, to su iscijepano drvo i mrki, odnosno kameni ugalj. Drva su 150 do 160 maraka po metru, dok je mrki ugalj 285 maraka po toni i imamo popularni lignit ugalj, u narodu poznat kao drveni ugalj. On je jedini pretrpio porast cijena za čak 20 posto, pa je cijena od prošlogodišnjih 195 maraka po toni, sada 235 KM, poručuje Helać.
Mrki ugalj po toni košta 285 maraka
Iako se većina građana pribojava kriza, porasta cijena energenata, u ovom trenutku isporuka je stabilna i ne očekuju se veće promjene ni u zimskom periodu. Ekonomski analitičari smatraju da je trenutno stanje dobro i što se tiče ponude i potražnje, opskrbe i cijena.
– Što se tiče električne energije, nema naznake za poskupljenje, tako da je od energenata plin najpovoljniji. Prosto ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati, jer su ugovori o korištenju prirodnog plina tromjesečni, smatra Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Razgovarali smo i sa predstavnicima potrošača. Većina građana se u Hercegovačko-neretvanskoj županiji grije na struju. Marin Bago iz Udruge potrošača Futura kaže da građani Mostara i okoline nemaju puno izbora. Većina ih koristi električnu energiju. Neki, koji imaju kuće, koriste i drva.
– Nema nikakvog razloga da budu skuplji, pogotovo kada je električna energija u pitanju. Problem se javlja kad je u EU i drugim lokacijama struja skuplja nego kod nas. Onda elektroprivrede, koje su još naše javne ustanove, moraju prvo podmirite naše potrebe, pa povećavaju cijene kako bi izvukle nešto novca, kaže Marin Bago, predstavnik Udruge potrošača Futura.
Sedamdeset milijuna eura BiH je dobila kao energetsku pomoć ugroženim domaćinstvima. Zoran Pavlović pojašnjava da je novac dobiven za utopljavanje domova socijalno ugroženih kategorija i da je to osnovna namjena pomoći od EU kako bi troškovi grijanja bili manji.
MNOGI SU U POTREBI
U HNŽ-u, također, ne postoji službeni spisak, ali se gleda na osnovu najmanje prijavljenih primanja.
– Tih ljudi ima mnogo na nivou Hercegovine i cijele Federacije, ali u HNŽ-u više od 70 posto umirovljenika ima minimalnu mirovinuu. Mislim da je veliki broj stanovništva s kojim se trebamo solidarizirati, smatra Bago.
Iz Toplana i BH gasa nema novih informacija. Nema ni najavljenih porasta cijena u odnosu na prethodnu godinu, kada su se obistinile crne prognoze. Europske veleprodajne cijene plina ove su godine pale zbog blaže zime, mjera za smanjenje potrošnje plina i visokih razina zaliha koje je EU uvela kako bi izbjegla nestašice.
