Prošlo je točno deset godina od kako je dobar dio Bosne i Hercegovine bio pod vodom zbog katastrofalnih poplava koje se pogodile našu zemlju i regiju.
Te 2014. godine kiša je neprestalno padala, a padaline su prešle rekorde od kako se vrše mjerenja.
Samo u razdoblju od 48 sati (13 – 14. svibnja 2014.) palo je u nekim područjima Bosne i Hercegovine oko 150 litara po kvadratnom metru. Ekstratropska ciklona je izlila količinu kiše koja je uobičajena za više od tri mjeseca, na Srbiju, Hrvatsku, i Bosnu i Hercegovinu, podsjeća Dnevni avaz.
Iz korita su se izlile rijeke mnoge rijeke – Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja.
Ugroženo je bilo područje uz rijeku Savu.
Voda je u samo nekoliko minuta, 15. svibnja, poplavila šire područje Doboja.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. svibnja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS je 17. svibnja proglasila izvanrednu situaciju na cijelom području entiteta.
Najmanje 21 osoba je poginula u poplavama, a na tisuće su evakuirane iz svojih domova.
Najviše ljudskih žrtava bilo je u Doboju gdje je pronađeno više leševa, a za neke se smatralo kako ih je rijeka Bosna donijela iz okolnih gradova. Žrtava je bilo i u Maglaju, Bosanskom Šamcu, Bijeljini, Bratuncu, Srbcu, Žepču, Modriči, Sanskom Mostu…
Tada su aktivirana mnogobrojna klizišta i srušeni su stambeni objekti. U prekidu su bile brojne komunikacije, porušeni su pojedini mostovi. Do nekih mjesta se moglo stići samo čamcima ili helikopterima. Pojedinci su pokušali zloupotrijebiti tešku humanitarnu situaciju, tako što su povećali cijene hrane i vode, piše Dnevni avaz.
Centar za ukljanjanje mina upozorio je da je zbog poplava i klizišta došlo do pomjeranja pojedinih minskih polja koja su već ranije označena. Ugrožena su bila područja Doboja, Maglaja, Posavine i Unsko-sanske županije.
Poplave su nanijele ukupnu štetu nešto veću od dvije milijarde eura, objavilo je izaslanstvo Europske unije u Sarajevu prenoseći sažetak konačnog izvještaja o posljedicama poplava, koje su sastavili domaći i međunarodni stručnjaci.
Precizna je procjena kako su štete dosegnule iznos od 3,98 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 2,04 milijardi eura.
Tih dana ponovno smo svjedočili ogromnoj solidarnosti građana, a u akciju pomoći poplavljenim područjima bila je uključena cijela BiH. Podršku su dale vjerske zajednice u BiH, sveučilišta, nogometni klubovi i njihovi navijači.
Prikupljanje pomoći
Humanitarnu pomoć prikupljali su Caritas BK BiH odlukom predsjednika mons. Franje Komarice, HO “Merhamet” MDD, Crveni križ Federacije BiH, Rijaset IZ BiH.
Javno poduzeće Autoceste obavijestilo je da je za sve one koji prevoze pomoć, korištenje autoceste besplatno.
Vlada Norveške je odobrila 43 milijuna norveških kruna (10 milion KM) za pomoć BiH i Srbiji.
U akciju pomoći uključila se i svjetski poznata zvijezda Angelina Jolie koja je donirala 50.000 dolara za stradale u BiH i Srbiji kao i brojni sportaši i poznate osobe, a ugroženima su nesebično pomagali i tisuće građana BiH.
