Posljednja zapljena 52 kilograma kokaina u Sarajevu samo je jedna u nizu uspješnih akcija bh. policijskih i drugih agencija u kojima se zadaju ozbiljni udarci narko mafiji.
U godinama poslije rata pa do danas policija u Bosni i Hercegovini izvela je na stotine akcija u kojima je oduzeto na tone droge, od marihuane do spida, heroina, amfetamina, kokaina… Precizne informacije o točnoj količini oduzetih droga nisu poznate, jer se i ne vodi statistika za cijelu BiH. Od spomenutih droga najviše je zaplijenjeno marihuane koja na tlo BiH stiže takozvanom “Balkanskom rutom” – iz Albanije preko Crne Gore i Srbije.
Međutim, jeste li se nekada zapitali gdje završi, kako se čuva i, u konačnici, kako se uništava oduzeta droga?
Način čuvanja i uništavanja zaplijenjenih narkotika definiran je Pravilnikom na nivou države. Zakon o krivičnom postupku BiH, Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe droga BiH, te Pravilnik o čuvanju i uništavanju oduzete droge, psihotropnih supstanci, biljaka i prekursora iz kojih se može dobiti droga, uređuju pitanje postupka s oduzetim drogama, biljkama i prekursorima. Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u nadležnom sudu ili nadležni sud na drugi način osigurava njihovo čuvanje.
Istim Pravilnikom je predviđeno da će sud odrediti da se oduzeti narkotici pohranjuju i čuvaju u prostorijama Kriminalističko-tehničkog centra MUP-a RS, forenzičkih regionalnih laboratorija MUP-a RS, nadležnog organa u Bečko Distriktu BiH i Centra za forenziku i podršku Federalne uprave policije, te forenzičkih laboratorija za droge kantonalnih MUP-ova. Sve u zavisnosti gdje je oduzeta droga. Nakon toga, Tužilaštvo preuzima provođenje vještačenja u cilju vođenja istrage i daljnjeg podizanja optužnice.
Dakle, droga se odmah ne uništava i zbog potrebnih vještačenja, jer su moguće i greške. U prošlosti se znalo dogoditi da sporne oduzete materije, koje su vizualno i drugim karakteristikama ukazivale na drogu, zapravo bile nešto sasvim drugo. Još uvijek se prepričava blam sarajevske policije iz 2015. godine. Tada je medijima prezentiran plijen od oko deset kilograma heroina. Međutim, vještačenjem je utvrđeno da se ne radi o drogi te da je zapravo riječ o dodatku za ishranu – proteinu, piše Radiosarajevo.
Osim navedenog, nadležni Sud u slučaju potrebe pohranjivanje i čuvanje oduzete droge može osigurati i na drugi način.
S druge strane, uništavanje narkotika vrši se na osnovu naredbe nadležnog suda, pred Komisijom za uništavanje oduzetih opojnih droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojih se mogu dobiti droge i prekursori. Komisija se sastoji od pet članova koje, u skladu s Zakonom, imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Policijska agencija na mjestu uništavanja droga provodi mjere sigurnosti, kako ne bi došlo do eventualnih zloupotreba. To, makar u svijetu, nije rijetkost, jer se dešavalo da oduzeta droga “misteriozno” nestane. Drugim riječima, narkotici se ponovo vrate na ulicu.
U svijetu je praksa da uništavanju velikih količina droge prisustvuju i mediji. I to je u BiH regulirano pravilnikom, pa tako prisustvo medija na mjestu uništenja se najavljuje policijskoj agenciji najkasnije 10 dana prije datuma uništavanja i dopušta se uz procjenu te agencije. U praksi je to drugačije. Problem je što u većini slučajeva novinari i ne znaju da je u planu uništavanje droge, jer se ono radi periodično.
Jedno od posljednjih uništavanja droge u BiH održalo se 30. ožujka 2021. godine, uz podršku Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Federalne uprave policije (FUP) i Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
Tada su, na osnovu naredbi više sudova iz Bosne i Hercegovine, uništene droge koje su bile deponirane u prostorijama FUP-a i SIPA-e. Sve se odigralo u pećima firme B. S. I. iz Jajca, gdje je uništeno oko 1.700 kilograma zaplijenjenih droga. Najviše je bilo marihuane, amfetamina i heroina, a fotografije sa mjesta događaja ustupljene su i medijima.
Osim što se periodično uništava droga, mijenjaju se i same lokacije. Tako su krajem jula 2018. godine narkotici uništeni u pogonima Termoelektrane Gacko. Tada je uništeno više od 700 kilograma droga, od čega najviše marihuane, te amfetamina, heroina, kokaina i sintetičkih droga koje su zaplijenjene i oduzete prilikom kriminalističkih istraga.
Ulična vrijednost uništene droge tada je procijenjena na oko sedam milijuna konvertibilnih maraka.
