spot_img
spot_img
Ponedjeljak, 13 svibnja, 2024

Predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH Marinko Čavara sudjelovao u Ateni na 35. zasjedanju Parlamentarne skupštine Frankofonije za regiju Europa

Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Marinko Čavara sudjelovao je u Ateni na 35. zasjedanju Parlamentarne skupštine Frankofonije za regiju Europa.

Na zasjedanju, čiji je domaćin bio Parlament Republike Grčke, najviši predstavnici parlamenata europskih zemalja razmijenili su stavove i mišljenja o središnoj temi pod naslovom „Rat u srcu Europe: ka stvaranju novog svjetskog poretka?“

Zasjedanje je otvorio predsjednik Parlamenta Republike Grčke Constantin Tassoulas, koji je istaknuo važnost suradnje demokratski izabranih institucija zakonodavne vlasti u vremenu kad je demokracija suočena sa ratom, odnosno kad se dovodi u pitanje.

Sudionike zasjedanja pozdravio je i ministar vanjskih poslova Republike Grčke Georgos Gerapetritis, koji je govorio o potrebi zalaganja svih nacija i država za dijalog i mirno rješavanje konflikata i ratnih sukoba, uz, kako je naglasio, puno poštivanje međunarodnog prava.

U svom obraćanju sudionicima zasjedanja, predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH Marinko Čavara upozorio je da, nakon rata na prostoru bivše Jugoslavije, ponovno proživljavamo rat na europskom tlu sa ogromnim štetnim posljedicama po živote svih Europljana.

Predsjedatelj Čavara snažno se založio za zaustavljanje rata, kao i za djelovanje u pravcu stabilizacije u odnosima zemalja Europe. S tim u svezi, predsjedatelj Čavara naglasio je potrebu integracije u Europsku uniju (EU) država Europe koje nisu članice EU, posebno Bosne i Hercegovine s ciljem stabilizacije političkih odnosa i razvoja gospodarstva i svih segmenata društva.

Predsjedatelj Čavara pozvao je predstavnike zemalja članica EU da se Bosni i Hercegovini omogući otvaranje pregovaračkog procesa za članstvo u EU, ocijenivši da bi takva odluka sigurno pozitivno uticala na situaciju u BiH, kao i u cijeloj regiji.

U okviru panela raspravljalo se o posljedicama rata u Ukrajini na europskom tlu, posebno o sustavnoj, migracijskoj, energetskoj i ekonomskoj krizi koju je taj rat izazvao. Bilo je riječi i o izazovima i slabostima demokracije suočene s ratom, kao i o novoj geopolitičkoj mapi svijeta i budućnosti demokracije suočene sa fragmentiranom globalnom scenom.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti