Među šest optuženih pripadnika Armije BiH je i ubojica fojničkih fratara Miralem Čengić

Tužiteljstvo BiH podiglo je ovih dana optužnicu protiv šest osoba bošnjačke nacionalnosti za ratne zločine nad nekoliko desetaka Srba u Visokom, piše Večernji list BiH.

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Zijada Kadrića, rođenog 1951. godine u Čajniču; Hajrudina Halilovića, rođenog 1959. godine u Prijepolju, ranije osuđivanog; Miralema Čengića, rođenog 1960. godine u Pljevljima, također ranije osuđivanog; Samira Selimovića, rođenog 1969. godine u Kaknju; te Amira Murtića, rođenog 1971. godine u Visokom. Murtić, za razliku od preostale petorice optuženih, osim državljanstva BiH, ima i državljanstvo Kraljevine Švedske.

Optužene se tereti da su za vrijeme rata i oružanog sukoba od svibnja pa do kraja 1992. godine u zatočeničkom objektu logoru koji se nalazio u Vojarni “Ahmet Fetahagić”, kao pripadnici Općinskog stožera TO Visoko, OS Armije BiH, generalštaba, SJB i vojne policije Armije BiH u Visokom, postupali protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata te sustavno i kontinuirano vršili mučenja, nečovječna postupanja, pljačkanje, tjelesno i psihičko zlostavljanje žrtava, civila srpske nacionalnosti s područja Visokog, među kojima i žena, djece i malodobnih, kao i osoba starije životne dobi.

Razmjeri zločina

Prema navodima optužnice, u zatočenju i zlostavljanju u navedenom logoru u razdoblju od oko osam mjeseci bilo je više stotina civila s područja Visokog i okolice koji su držani bez dovoljno hrane, osnovnih higijenskih uvjeta, u pretrpanim prostorijama, gdje su bili podvrgnuti svakodnevnim zlostavljanjima, premlaćivanjima, mučenju, nečovječnom postupanju, različitim oblicima psihičkog i fizičkog zlostavljanja te osobito ponižavajućim postupcima prema zatočenicima ženskog spola i malodobnim osobama, a prvooptuženi, umjesto da postupi u skladu sa svojim dužnostima i spriječi mučenje i nečovječno postupanje, kojeg je bio svjestan i znao za njega, te zaštiti zatočene civile, nije poduzeo mjere zaštite, čime je omogućio drugim optuženima, kao i ostalim NN osobama, kontinuirano i sustavno zlostavljanje žrtava.

Radnje koje se osumnjičenim osobama stavljaju na teret opisane su u 109 točaka i podtočaka optužnice koju će Tužiteljstvo dokazivati pozivanjem 90 svjedoka i stručnih vještaka te ulaganjem većeg broja dokaznih materijala, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH, a optužnica protiv šest pripadnika Armije BiH proslijeđena je na potvrđivanje Sudu BiH. Među šestoricom optuženih za zločine nad srpskim zatočenicima u Visokom je i Miralem Čengić, ubojica fojničkih fratara – fra Nikice Miličevića, gvardijana, i fra Leona Migića, vikara. Čengić je s još trojicom pripadnika 307. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog Nerminom Zerdom, Saminom Mušinbegovićem i Vahidom Begićem došao u Fojnicu te 13. studenoga 1993. godine pucnjima iz neposredne blizine pred samostanom ubio dvojicu fratara.

Pred tadašnjim Vrhovnim vojnim sudom u Sarajevu pravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora, dok su njegovi pomagači osuđeni na po šest mjeseci. Čengić je, međutim, odležao tek manji dio izrečene mu kazne jer je pomilovan čak u četiri navrata. Tri puta ga je pomilovao Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, a potom i Ejup Ganić dok je obnašao dužnost predsjednika Federacije BiH.

Upućena isprika

U slučaju ubojstva fojničkih fratara nikad nisu procesuirani nalogodavci ovog zločina iako je zapovjednik postrojbe, čiji je pripadnik bio ubojica Miralem Čengić, 17 godina nakon zločina uz ispriku izjavio da su ubojice, uključujući i Čengića, tog kobnog 13. studenoga ratne ’93. bili izuzeti od njegova zapovijedanja prema odluci nadređenih. Do obnove postupka koji bi doveo do nalogodavaca, međutim, nikad nije došlo te je i dalje nepoznato tko je naredio Čengiću i njegovim suborcima da likvidiraju fojničke fratre.

Miralem Čengić, kojeg se ovog puta tereti za zločine nad srpskim zarobljenicima, bude li optužnica potvrđena, u znatno je nepovoljnijem položaju jer na pomilovanja kakva je dobio nakon ubojstva fratara ne može računati. Ostaje pitanje hoće li Čengić ovog puta, suočen s novim procesom za ratne zločine i bez političkih zaštitnika, odati i tko mu je naredio da ubije dvojicu fratara u Fojnici, odnosno je li nalogodavac u oba slučaja, iživljavanja nad srpskim zarobljenicima i ubojstva fojničkih fratara, isti.