Ljekovito bilje – Strnjuva ili vrijesak

0
2447
Vrijesak

Dopunski nazivi: vrijes, vrijesina planinska. Latinski: Calluna vulgaris (L.) Hull. Engleski: Heather. Francuski: Fausse Bruyere. Njemački: Besenheide, Heide. Talijanski: Erica, Scopina.

Piše: prof. dr. Zdravko DEVETAK

Strnjuva je rjeđi naziv za ovu biljku koja se češće naziva vrijesak, kako se nazivaju još dvije biljke, a najčešće se miješa s primorskim vrijeskom (Satureja montana). Zbog toga je ovdje izabran naziv strnjuva, kako se ova biljka naziva na području Novog Travnika a koji joj zaista i odgovara.

Strnjuva je grmolika biljka koja izraste do 50 cm visine, a rijetko do jedan metar. Grm je veoma gust, tako da je donji dio stapki ogoljen, a gornji gusto obrastao sitnim igličastim listićima. U vrijeme cvjetanja u kolovozu stabljike se ospu sitnim blijedocrvenim do ljubičastim, zvonastim cvjetićima poput grozdova. U vrijeme cvjetanja strnjuve ovi su grmovi najljepši ukras planinskih livada, pašnjaka i proplanaka. Raste na silikatnim planinskim terenima do 2.000 m nadmorske visine. Strnjuva je i medonosna biljka i daje obilje nektara, ali med od samog vrijeska je taman, trpak i malo gorkast.

Upravo ti cvjetići spadaju u ljekoviti dio biljke: cvijet strnjuve – Ericae flos, Callunae flos, iako neki stariji autori preporučuju korištenje herbe. Sakuplja se početkom cvjetanja kad na stapkama nema precvjetalih cvjetića, tako što se rukom u rukavici sa stapki svlače (muždre) cvjetovi zajedno s listom. Ako to pokušate uraditi bez rukavica znat ćete zašto je strnjuva odgovarajući naziv za biljku. Za sakupljanje strnjuve treba pripremiti gusto tkane platnene vreće ili platnom obložene košare. List se odvaja od cvijeta prosijavanjem kroz sito nakon čega se cvijet stavlja na sušenje u suhu prostoriju zaštićenu od svjetla kako cvijet ne bi izgubio boju.

Osnovni sadržaj cvijeta strnjuve je kvercetin, fumarinska kiselina, taninska i limunska kiselina, katehuinski tanin, arbutin, arbutain, glikozid ericolin, alkaloid ericodinin, ericinol ulje, te saponini, dosta kalcija i silicija.

Narodna medicina strnjuvu koristi kao čaj kod prehlade, reumatizma, bubrežnog kamenca, dizenterije i nervnih oboljenja, posebno onih uzrokovanih strahom. Za kupke se koristi kod reumatizma, oticanja nogu uslijed oboljenja srca, za ispiranje rana. Strnjuva se koristi i za obloge kod uboja, lomova, iščašenja, a prah iz cvjetova sipa se na gnojne rane, opekotine i ekceme.

Službena medicina drogu strnjuve svrstava u diuretske droge s antiseptičkim svojstvima za liječenje mokraćnih putova, mokraćnog mjehura, kod bubrežnih kamenaca kao antiseptičko i protuupalno sredstvo. Pored ovoga ulazi u sastav trava koje djeluju kod proljeva i enterokolitisa kao vezujuće sredstvo, a kod nervoza, posebno nesanice, kao uspavljujuće sredstvo. Dodaje se još travama protiv kašlja, a i čajevima kod katara želuca s povišenom kiselinom.

Čaj za bubrežni kamenac

20 g cvijeta strnjuve preliti s pola litre provrele vode, poklopiti i ostaviti da „odleži“ dva sata, zatim procijediti i uzimati svaka dva sata po jednu jušnu žlicu čaja.

Kod katara želuca s povišenom kiselinom

Cvijet strnjuve – Callunae flos 20 g
Trava kičice – Centauri herba 15 g
Trava kantariona žutog – Hyperici herba 20 g
List paprene metvice – Menthae pip. fol. 15 g
Kora krušine – Frangulae cortex 5 g

Dvije žlice isitnjene i pomiješane smjese preliti s pola litra provrele vode, poklopiti i poslije dva sata procijediti. Piti po četvrtinu šalice čaja 15 minuta prije jela.

Čaj protiv nesanice

Trava srčanice – Leonuri herba 15 g
Trava kantariona žutog – Hyperici herba 15 g
Korijen odoljena – Valerianae radix 10 g
Cvijet strnjuve – Calluna flos 20 g

Dvije žlice isitnjenih i promiješanih droga preliti s pola litre provrele vode, ostaviti poklopljeno jedan sat, procijediti i piti u poslijepodnevnim satima tri puta po pola šalice čaja, svaka dva sata.

Izvor: Svjetlo riječi