spot_img
spot_img
Srijeda, 9 listopada, 2024

Herceg Bosna ključ opstanka BiH: Izmijenjen sporazum iz Washingtona na štetu Hrvata

Na dan pada Vukovara organizirana obrana Hrvata od agresije. U sastav Herceg Bosne ušlo je 30 općina u kojima su Hrvati činili značajan udio pučanstva. Sjednica je održana u Grudama.

Istoga dana kada su Vukovar i Vukovarci doživjeli tragediju koja se nagovještavala i većem dijelu Hrvatske, u Grudama je uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg Bosna. Malo je poznato kako je prva takva zajednica zapravo osnovana kao Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Bosanskom Brodu. Istoga dana u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica te donijele zaključke da u slučaju raspada BiH, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku koja treba dovesti do zajedničke hrvatske države.

Posavina prva

Nakon toga, u Grudama je na današnji dan, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg Bosna sa sjedištem u Mostaru, a u njezin sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno. Ova zajednica nastala je radi obrane Hrvata i rješavanja njihova političkog položaja u BiH te se pokazala jedinim ispravnim odgovorom. Hrvatska zajednica Herceg Bosna, koja je kasnije prerasla u Hrvatsku republiku Herceg Bosnu, ugašena je Washingtonskim sporazumom kojim je uspostavljena Federacija BiH. O potankostima kako se to događalo prvi put je javnosti za Katolički tjednik svjedočio nekadašnji ministar vanjskih poslova RH Mate Granić.

Granićevo svjedočenje

“Predsjednik je odmah na prvom sastanku dao punu potporu planu. Nakon toga, važno je naglasiti, išao sam u posjet Svetoj Stolici i imao dug razgovor s tajnikom za odnose s državama ministrom vanjskih poslova Svete Stolice Jean-Louisom Tauranom i s državnim tajnikom Angelom Sodanom. I naravno, možda najvažniji sastanak u mom životu, sastanak sa Svetim Ocem sv. Ivanom Pavlom II. Sastanak je trebao trajati 15, a trajao je 45 minuta. Sjećam se da je poslije mene Sveti Otac primio budućeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. Uglavnom, upućene su eksplicitne poruke, ponajviše Jean-Louisa Taurana, ali i kardinala Sodana. Naravno, i ona najvažnija, poruka Svetog Oca koji me je, kao državnika i katolika, zamolio da učinim sve da dođe do zaustavljanja rata između Hrvata i Bošnjaka. Sveti Otac je u tom razgovoru 1994. upozorio na opasnost radikalnog islama, od Afganistana i Pakistana do Alžira. Naravno, najviše se govorilo o važnosti zaustavljanja rata u BiH, ponajprije između Hrvata i Bošnjaka, te uspostavi mira. To je bila temeljna Papina poruka” objasnio je Mate Granić i dodao da je to značilo i zahtjev za smjenu Mate Bobana.
– Washingtonskim sporazumom zaustavljen je rat i uspostavljen mir između Hrvata i Bošnjaka. I ono što je posebno bitno. Najviše vremena smo u tim pregovorima u Washingtonu razgovarali o potrebi da oba naroda moraju biti suverena, konstitutivna i ravnopravna. To nije lako išlo jer je bošnjačka strana, da tako kažem, navlačila prema građanskoj državi. Međutim, na kraju, uz pomoć Amerikanaca, Washingtonski sporazum jamči Hrvatima suverenost, ravnopravnost i konstitutivnost, i to je temelj svega, istaknuo je Granić. No taj sporazum je izmijenjen, zbog čega su danas Hrvati diskriminirani.

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti