Hrvatska je zemlja sa zanimljivim kulturnim tekovinama; sa izobiljem spomenika koji čuvaju duh jednog minulog vremena, gradova bogatih tradicijom i poviješću, i prelijepim Jadranom na koji izlazi, Hrvatska se definitivno kotira kao jedna od najatraktivnijih turističkihdestinacija balkana.
Mada je teško izdvojiti najljepše gradove s obzirom na toda gotovo svi kipe od fantastičnih stvari koje vrijedividjeti, ipak moramo istakunuti Split kao, ne samo najveći hrvatski obalni grad, već i kao pravu riznicu antike zbog koje je upravo ovaj grad postao skoro pa omiljeno turističko odredište Europljana.
Uz divljenje, izdvajamo najljepše znamenitosti ovog grada.
- Dioklecijanova Palača
Početi priču o Splitu bez spominjanja Dioklecijana i njegove palače je ravno blasfemiji; izgrađena između 3.i 4. Stoljeća, za vrijeme vladavine tadašnjeg rimskog cara Dioklecijana, i od 305. do 316. godine mu bila glavni i jedino prebivalište.
Veći dio palače, a pogotovo južni, djeluje kao moćni obrambeni zid zbog odsustva mnoštva prozora i vrata, ali zato su gornji dijelovi ukrašeni ogromnim, prelijepim prozorima. Posebno lijep dio ovog zdanja je gornji – tu su se nalazile careve odaje sa pogledom na more, sa ukupno tri lođe i 42 prozora. Bez obzira na niz godina koji ju je šibao, palača je fantastično očuvana i smatra se jednim od najznačajnijih rimskih spomenika na svijetu.
- Vestibul
Vestibul je bio ulazna dvorana u Dioklecijanov stan; ukoliko niste bili neko od viđenijih građana ili veleposjednika, ne biste mogli ući na ovaj ulaz. Uloga impresivnog kružnog prostora bila je da pripremigoste i posjetioce na susret s onim koji je iznad njih, s vladarom. Niše vestibula su krasile skulpture, dok je vrh imao kupolu s mozaikom.
- Dioklecijanovi Podrumi
Jedan od najočuvanijih i najatraktivnijih dijelova palače su Dioklecijanovi podrumi.
Smješteni ispod palače, vjeruje se da su služili kao nosiva konstrukcija za gornji carev kat i sve njegove odaje. Iako prostran, podrum je bio zapušten s obzirom na toda se naglasak stavljao na vrlo dinamičan život “na površini” antičkog i srednjovjekovnog doba. U podrume se odlagao otpad, pa čak i ispuštala kanalizacija. Doduše, posredstvom Vicka Andrića sredinom 19. stoljeća, je u slučaju Dioklecijanovih podruma sve sređeno i počišćeno, te su se prostorije koristile za sajmove, glazbene nastupe, izložbe, i slična kulturna događanja.
- Jupiterov hram
Posvećen bogu, glavnom božanstvu starih Rimljana – Jupiteru, ovaj hram (građen od 295. do 305. god.), se nalazi vrlo blizu centralnog dijela palače. Jedan je od tri hrama na Peristilu, a druga dva su bila posvećena Veneri i Kibeli. Hram je kasnije postao krstionica koja i danas nosi ime Sv. Ivana Krstitelja.
Na ulazu u hram se nalazi ni manje ni više nego sfinga donesena iz Egipta po naredbi cara Dioklecijana.
U unutrašnjosti Jupitera smještena su dva sarkofaga u kojima se nalaze posmrtni ostaci splitskih nadbiskupa Ivana i Lovra.
Meštrovićev kip svetog Ivana Krstitelja je još jedno izuzetno zdanje koje se također nalazi u unutrašnjosti.
- Hrvatsko Narodno Kazalište (HNK) u Splitu
Ova centralna dalmatinska kazališna institucija, izgrađena 1839. godine, se nalazi u neorenesansnoj palači sjeverno od povijesne jezgre i jedna je od najljepših građevina Splita.
Kao i sva svjetska kazališta, i splitsko ima dramski, operni i baletni ansambl te je zbog toga jedno od najposjećenijih kazališnih “kuća”.
- Sfinga na Peristilu
Kao što smo većspomenuli,doduše, ne i objasnili, ispred Dioklecijanove palače nalazila se sfinga koja je i dan danas u savršenom stanju.S obzirom na to da je Dioklecijan smatran božanskim vladarom, slično faraonima, nije ni čudno što je upravo sfinga krasila ulaz njegove palače.
Vjeruje se da ova sfinga nije bila jedina; štoviše, ili su došle u paru ili ih je bilo četiri. U to vrijeme je u Splitu bilo više od deset sfingi, svaka na različitoj lokaciji.
Ova sfinga datira iz 16. i 15. stoljeća prije Krista,i vjerojatno je izgrađena u vreme vladavine Tutmozisa I ili Tutmozisa III. Sama ova činjenica govori o koliko se vrijednom i starom spomeniku radi. Na sve to, prema pisanju portala ClickToCroatia, ovu sfingu krasi još jedna neobičnost; pored toga što ima ljudsku glavu, prednji udovi su ljudskog, a ne životinjskog oblika. Između pruženih ruku drži posudu za prinose žrtvovanja, što se, u to vreme, rijetko nalazilo na sfingama. Ovo joj daje još jednu dimenziju posebnosti, zar ne?
- Palača Ciprijana de Ciprijanisa
Na samom uglu trga stoji Palača Ciprijana de Ciprijanisa iz 1394. godine i apsolutno je jedno od najljepših splitskih zdanja. Ukrašena je reljefom na kom je prikazan Sv. Antun, kao i vlasnik palače u stavu molitve.
Prvi kat krase skladni šestodijelni prozori (takozvane kasnoromaničke heksafore) sa dvostrukim stupovima. Prelijepo!
- Voćni trg (Trg braće Radić)
Službeno poznat pod nazivom “Trg braće Radić”, a u govoru kao “Voćni trg”, ovaj plac vuče ime iz davne prakse koja govori da su se baš na ovom dijelu nekada nalazili štandovi na kojima se prodavalo voće. Iako voću danas nema ni traga, povijest je učinila svoje i zapečatila ime ovog trga.
Mali ali opet nekako prostran, trg na zapadnoj strani čuva osmokutnu kulu koja podsjeća na mletačku upravu i period kada su Mlečani čuvali svoju vlast od raznih pobuna i napada Turaka u samom gradu.
Prelijepa barokna palača Milesi, prepoznatljiva po simpatičnim prozorima u prizemlju, nalazi se na sjevernoj strani Voćnog trga.
Još jedna fantastična znamenitost smještena na ovom malom prostoru je i spomenik ocu hrvatske književnosti, Marku Maruliću. Spomenik je izgradio jedan veliki hrvatski umjetnik – Ivan Meštrović.
- Splitska riva (Obala Hrvatskog narodnog preporoda)
Splićani imaju običaj reći “Što bi Split bio bez svoje Rive?” jer upravo ovaj dio ima posebno mjesto u njihovim životima.
Za izgled kakav Splitska riva ima danas, zaslužna je francuska vladavina Splitom, početkom 19. vijeka. Oko sto godina kasnije autohtone biljne vrste zamijenjene su palmama, a nešto pred kraj 20. vijeka Riva je potpuno zatvorena za promet. Nakon obnove, 2007. godine Riva je ponovo otvorena i time oduševila stanovnike grada.
Riva je danas glavno gradsko šetalište; omeđena zgradom Lučke kapetanije na jugoistoku i manastirom sv. Frane, palače Dešković i Prokurative na zapadu, ukrašena drvoredom palmi i pojasom klupica, Riva je jedno od najljepših dijelova Splita.
- Stadion Poljud
Nije tajna da su Splićani veliki zaljubljenici nogometa, te i da obožavaju svoj klub Hajduk. Otuda i prikladno zdanje za igranje nogometa – impozantni stadion na kojem i Brazil može da im pozavidi!
Davne 1979. godine, povodom Mediteranskih igara u Splitu, izgrađena je ova, kako je odmila nazivaju, “Poljudska ljepotica”. Stadion je smješten u četvrti Poljud, oko svega dvjesto metara od morske obale i ne više od kilometar zapadno od drugog splitskog stadiona – Parka mladeži.
Boris Magaš, arhitekt koji je zaslužan za školjkasti oblik stadiona, primio je velike pohvale širom svijeta; možda mu je i najveći kompliment to što je stadion Poljud dobio svoju kopiju u obliku stadiona Shah Alam u malezijskom Selangoru.
Slikao: ClickToCroatia
