Početak službene kampanje za lokalne izbore u BiH ovoga petka označit će posljednju fazu u realizaciji planova stranačkih središnjica, lokalnih stranačkih organizacija, stožera i kandidata.
Oni na ovim lokalnim izborima traže povjerenje birača za osvajanje mandata u jednoj od 142 lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, a tijekom mjesec dana, koliko će kampanja trajati, vidjet će se rezultati rada proteklih mjeseci u organizacijskom dijelu kampanje koji je uključivao ankete, definiranje ključnih poruka i ciljeva, istraživanja, prikupljanje financijskih sredstava i slične aktivnosti, piše novinar Večernjeg lista Dario Pušić.
Cilj je bio stvoriti sve potrebne preduvjete za promidžbu kandidata i plasiranje ključnih poruka, a uvidom u dosadašnji tijek političkog marketinga vidljivo je kako će i ovi lokalni izbori, baš kao i u ciklusima prije, donijetiznačajan fokus na temama koje nadilaze lokalnu problematiku.
Specifičnosti
Tematski dio kampanje, zbog brojnih društveno-političkih anomalija, neriješenih međunacionalnih odnosa, kao i dalje visokog stupnja polarizacije u određenim lokalnim sredinama, sa sobom donosi i situaciju u kojoj lokalni izbori, osim toga što su svojevrsni test za one opće, u pravilu otvaraju prostor za nacionalno značajne teme. Takvo što će biti posebno vidljivo u onim općinama i gradovima gdje je brojčani odnos naroda takav da i svaka mala promjena u odnosima snaga u tijelima uprave može imati određene posljedice na provedbu projekata i slične aktivnosti.
Zbog toga se i na lokalnim izborima stranke, one koje promišljaju strateški i dugoročno, uzimajući pritom poziciju naroda iz kojega dolaze kao jedan od ključnih elemenata, usmjeravaju upravo na ostvarivanje što boljeg rezultata, svjesne kako je nacionalna zastupljenost na lokalnim izborima conditio sine qua non, odnosno preduvjet poboljšanja materijalnog stanja.
Iz kuta hrvatske nacionalne politike osobito je bitan prostor središnje Bosne, odnosno sredine kao što su Vitez, Novi Travnik, Busovača, Jajce, Fojnica, Uskoplje i Travnik – one općine i gradovi gdje je određena forma zajedničkog nastupa svih hrvatskih stranaka ključni preduvjet ostvarivanja što bolje pozicije koja će poslije diktirati tempo poslijeizbornih pregovora, ali i definiranje strateških smjerova ekonomskog i društvenog razvoja, piše Večernjak.
Suživot je, naravno, strateški prioritet broj jedan, uostalom i kada govorimo o Bosni i Hercegovini u cjelini, no nije naodmet pritom imati i što bolju poziciju u tijelima uprave.
Za Hrvate će strateški značajno biti očuvati načelničke pozicije u Novom Travniku i Vitezu, ali i pokušati izboriti nove, prvenstveno u Busovači, Jajcu i Gornjem Vakufu/Uskoplju. Slične modalitete zajedničkog nastupa moguće je pronaći i u strankama koje dolaze iz drugih dvaju naroda i to je nešto što je logična posljedica gore nabrojenih razloga i uslijed čega lokalni izbori, unatoč svojem osnovnom karakteru, dobivaju i dozu nacionalnog značaja.
Izbori se održavaju za 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u FBiH, 10 skupština gradova u RS-u, 31 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Distrikta Brčko BiH.
Broj vijećnika
U utrku za pozicije u 142 lokalne zajednice (općine i gradovi), kao i Skupštinu Distrikta Brčko, kreće, kao što je poznato, oko 26 tisuća kandidata, a na izborima će birači, njih 3,4 milijuna, što je službeni podatak, imati priliku izabrati nova rukovodstva gradova i općina, odnosno prevedeno u brojke, 3.200 vijećnika i 142 gradonačelnika/načelnika.
Lokalni izbori, koji će se održati 6. listopada, donose i određene novosti koje su uglavnom vezane uz nametnute izmjene izbornog zakonodavstva. Jedna od njih je i uvođenje novih tehnologija koje će se testirati u 24 grada diljem Bosne i Hercegovine te na ukupno 458 biračkih mjesta.
Četiri su osnovna tipa novih tehnoloških rješenja. Prvi od njih je autentifikacija birača i transmisija rezultata, i to na 165 biračkih mjesta, odnosno 11 osnovnih izbornih jedinica, tj. gradova i općina. Uporaba optičkih skenera s automatskom transmisijom rezultata drugi je pilot-projekt koji će se testirati na 145 biračkih mjesta u sedam osnovnih izbornih jedinica, dok će se biometrijska identifikacija i autoidentifikacija birača provoditi na 138 biračkih mjesta u Distriktu Brčko.
U konačnici četvrti pilot-projekt odnosi se na uvođenje videonadzora, i to u pet gradova i općina na ukupno deset biračkih mjesta. Drugi dio izmjena izbornog zakonodavstva vezan je uz predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora koji, u skladu s izmjenama, ne smiju biti članovi političkih stranaka, zaključuje Večernji list.
