‘Da je netko ‘naletio’ u prvim trenucima, kada je plin počeo trovati te mlade ljude i da ih je iznio vani, na čisti zrak životi su im mogli biti spašeni’
Trovanje ugljičnim monoksidom često zna biti kobno što je nažalost potvrdio i najnoviji slučaj trovanja mladih blizu Posušja. Osmero mladih života podleglo je posljedicama trovanja dok su čekali Novu godinu tijekom prijateljskog druženja u vikendici jednog od preminulih u Tribistovu. Svi preminuli su ista generacija rođena 2001. godine.
Odgovor na pitanja je li se ove mlade moglo spasiti, jesu li mogli preživjeti i što je u medicinskom kontekstu trebalo napraviti da je netko na vrijeme došao na vrata vikendice u kojoj se odvijala proslava, za Slobodnu Dalmaciju dao je dr. Nenad Karanović, poznati splitski anesteziolog.
“Da je netko ‘naletio’ u prvim trenucima, kad je plin počeo trovati te mlade ljude i da ih je iznio vani, na čisti zrak životi su im mogli biti spašeni. Ma, da je samo netko otvorio prozore, da se prozrači prostorija u kojoj su boravili, cijela ova tragična priča ne bi bila ovakva. Mediji pišu da je prozor bio otvoren, no zasigurno ne dovoljno da u tu kontaminiranu prostoriju uđe potrebna količina zraka koja bi ‘očistila’ ugljični monoksid”, objasnio je anesteziolog za Slobodnu Dalmaciju.
Ugljični monoksid je podmukao plin – smrt dolazi kroz par minuta
“Umjesto kisika u krvi, krv je ‘zaposjeo’ ugljični monoksid i zbog toga je i mozak ostao bez kisika, a uslijed toga nastupila je smrt. Teško je reći koliko je trebalo vremena da bi došlo do smrtnog ishoda. To je individualno pitanje, a ovisi o zdravstvenom stanju osobe, godinama, kondiciji… Ne nastupa smrt kod svih u isto vrijeme. Kod starije i bolesnije osobe, smrt će zbog trovanja ugljičnim monoksidom nastupiti prije”, opisuje dr. Karanović podmuklost ugljičnog monoksida.
Dalje navodi da kada u selu loži vatra uz pomoć ugljena, da je takve prostorije uvijek potrebno zračiti da uvijek postoji cirkulacija čistog zraka. Inače, kod ovakvih slučajeva trovanja ugljičnim monoksidom, smrt nastupa u roku od par minuta.
“Već smo spomenuli nekoliko čimbenika o čemu to ovisi. Nastupanje vremena smrti svakako ovisi i o količini ugljičnog monoksida koji je “pušten” u prostoriju, o tome kolika je to prostorija… Naime, ukoliko neka prostorija ima 200 kubika zraka, u njoj se teže otrovati nego u prostoriji koja ima, recimo samo 100 kubika zraka, odnosno koja je manja. ‘Prokletstvo’ ugljičnog monoksida je u činjenici da je on plin bez mirisa, okusa i da je nevidljiv. No, ukoliko je ugljični monoksid ‘potekao’ iz generatora, ta mladost je trebala osjetiti smrad benzina, odnosno ispušnih plinova, ukoliko je generator radio na pogon benzina. Očigledno ga nisu osjetiili ili mu nisu pridavali važnosti”, navodi liječnik.
Vrijeme provedeno u kući bilo je pogubno
“Da je netko ušao u tu kuću, kada su oni tek počeli ‘tonuti u san’, jer se od ugljičnog monoksida ‘utone u san’ i da ih je sve iznio vani na čisti zrak ili da je samo otvorio prozore i napravio “propuh” ta bi djeca danas, vrlo vjerojatno bila živa”, kaže Karanović. Mladima je pomoć mogla biti pružena uz pretpostavku da ih je netko omaljene, no žive, odvezao i u barokomoru.
“Da, ali u tu su barokomoru morali biti prevezeni najdalje 45 minuta od trenutka pronalaska, ukoliko bi bili živi. Naravno, prije odlaska u barokomoru, morala bi im se pružiti prva pomoć, oživljavanje, davanje kisika, ukoliko je to potrebno.
Jedina utjeha, u ovom groznom, jezivom događaju, koji je nažalost obilježio sve te obitelji, njihove živote i cijeli taj kraj, može biti u činjenici da djeca nisu patila. Nisu imali bolnu smrt. Umrli su i nesvjesni onoga što se oko njih događa. Osjetili su umor, jednostavno utonuli u san i nakon toga se ugušili”, naveo je anesteziolog.
Kako barokomora može pomoći?
Na koji način i koliko bi pomogla barokomora odgovorio je poznati liječnik hiperbarične medicine iz Splita, dr. Gojko Gošović.
“Da su u trenutku pronalaska bili živi, moglo im se pomoći u barokomori, naravno uz pretpostavku da su u nju dovedeni na vrijeme. Prije toga bi trebalo obaviti reanimaciju, transport sa kisikom iz tog mjesta u Hercegovini, do barokomore, uz pretpostavku da kod njih nisu nastale maligne aritmije srca. Kod ovakvih trovanja, ukoliko osoba preživi, znaju ostati neurološke posljedice. Stravičan slučaj, koji se mogao spriječiti da su, kojim sučajem bili otvoreni prozor”, zaključio je dr. Gošović za Slobodnu Dalmaciju.
