Važno je podsjetiti kako su zastupnici iz bh. entiteta RS u Parlamentarnoj skupštini BiH uputili pismo Kongresu SAD u kojem navode kako u pojedinim područjima Federacije s bošnjačkim većinskim stanovništvom postoje uspavane ćelije Al Qaide i ISIL-a koje “prema potrebi mogu biti aktivirane”, a predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik nedavno je izjavio i kako postoje podaci prema kojima je 3.500 “spavača” u BiH i da to cijeli svijet zna.
Međutim, u Izvještaju State Departmenta nema pominjanja navoda iz pisma zastupnika iz RS. State Department navodi da je Bosna i Hercegovina ostala kooperativni partner u borbi protiv terorizma, unatoč svojim ograničenim kapacitetima.
“BiH je od 2014. zabranila putovanje u inozemstvo radi borbe u stranim oružanim snagama. Više od 100 državljana BiH, uključujući FTF-ove i povezane članove obitelji, i dalje su u Iraku i Siriji. BiH je nastavila biti voljan partner u repatrijaciji FTF-a i članova njihovih obitelji. U prosincu je Predsjedništvo ovlastilo Ministarstvo sigurnosti da koordinira repatrijaciju bh. državljana iz Sirije i Iraka, iako su kapaciteti BiH za poduzimanje takve operacije i dalje ograničeni. U istragama protuterorizma, unutarnje svađe nastavile su potkopavati učinkovitu suradnju, iako su se Radna skupina za kontraterorizam pod vodstvom Ureda državnog tužiteljstva (UDT) i posebna Radna skupina za protuterorizam nastavile sastajati”, navode u Izvješću.
Dodaje se da tijekom 2022. godine nije bilo prijavljenih terorističkih incidenata te kako je Vijeće ministara u prosincu usvojilo Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za razdoblje 2021. – 2026.
Navodi se i kako je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje je vodeća postrojba za provođenje zakona koja obavlja poslove protuterorizma.
“Međutim, loša suradnja s UDT-om ograničava njegovu učinkovitost. Iako je čelništvo SIPA-e dugo zagovaralo izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji kojim bi se stvorio odjel za borbu protiv terorizma, birokratski nerad odgodio je taj proces. BiH nema jasne smjernice koje reguliraju suradnju između tužitelja, organa za provođenje zakona i obavještajnih službi u istragama vezanim uz nacionalnu sigurnost”, navodi se.
Ističe se kako UDT i SIPA nastavljaju s obukom koju pružaju Program pomoći za borbu protiv terorizma Ministarstva pravosuđa, Ured za pomoć i obuku tužilaštva u inozemstvu Ministarstva pravosuđa, Program pomoći za međunarodnu obuku u kriminalističkim istragama i Komanda za specijalne operacije Ministarstva odbrane u Europi.
“Radna skupina pod vodstvom UDT-a sastala se dvaput u 2022., a operativna radna skupina za protuterorizam pod vodstvom organa za provođenje zakona sastala se sedam puta. Suradnja u provedbi zakona na strateškoj razini pati od sporova oko nadležnosti i birokratskih problema koji proizlaze iz složene strukture vlasti u BiH i politizacije osjetljivih pitanja kaznenog pravosuđa kao što je terorizam”, ističu.
Kada je riječ o suzbijanju finansiranja terorizma, ističe kako je BiH članica MONEYVAL-a (Povjerenstvo stručnjaka za ocjenu mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma), a njegov Financijsko-obavještajni odjel, član Egmont skupine.
“U svibnju je BiH procesuirala svoj prvi slučaj financiranja terorizma, koji je završio oslobađajućom presudom. Usprkos ishodu, slučaj je predstavljao prekretnicu za BiH u izgradnji njenih kapaciteta za borbu protiv financiranja terorizma.
Ističe se i kako su Opći izbori u BiH 2022. godine izazvali retoriku podjela među etnonacionalističkim političkim čelnicima zemlje, neviđenu otkako je proglašena neovisnost početkom 1990-ih.
“Glavne vjerske zajednice u BiH (katolička, islamska, židovska i pravoslavna) postigle su vrlo ograničen napredak kroz Međureligijsko vijeće u promicanju tolerancije i suprotstavljanju netrpeljivosti i nasilju usmjerenom na vjerske zajednice. Međunarodni i lokalni akteri koji rade na suzbijanju radikalizacije do nasilja uložili su značajne napore da se usredotoče izvan islamističkog terorizma, kako bi uključili ekstremni etnonacionalizam i strani utjecaj, kao i domaće pokretače nasilnih ekstremističkih ideologija, ali vlasti BiH nisu fokusirsne na skupine REMVE”, navodi se u izvješću.
