Crkva 18. kolovoza slavi spomendan svete Jelene Križarice.
Sveta Jelena Križarica rodila se sredinom trećeg stoljeća u Bitiniji pod imenom Flavia Julia Helenam.
Prema primopredaji, rodila se u skromnoj i siromašnoj obitelji, a obavljala je službu »stabulariae«, što to znači da se brinula za staju.
Na tom poslu ugledao ju je vojskovođa Konstancije I Klor za kojeg se vjenčala te rodila sina Konstantina koji će kasnije postati jedan od najvećih rimskih careva.
Na vlast je došao poslije bitke kod Milvijskog mosta, a njegov trijumf je pripisan nadnaravnoj viziji koju je imao dan ranije. Naime, Konstantin je vidio križ na nebu s riječima “ovim ćeš znakom pobijediti” i I tada je dao staviti znak križa na štitove svojih ljudi.
Jedna od stvari po kojoj je posebno poznat je Milanski edikt iz 313. godine, koji je označio kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu za kršćane.
No, kada je Konstancije I Klor postao car, budući da Jelena nije bila plemenitaške krvi, morala se povući, a on se oženio Teodorom, pastorkom Maksimijana Herkuleja.
Tako je sveta Jelena Križarica ostala u pozadini, sve dok njen sin, koji je zaslužio ime Konstantin Veliki nije postao car, doveo ju na dvor i dao naziv Augusta omogućivši slobodan pristup carskoj riznici.
Zaslužna je za izgradnju dvije bazilike
Unatoč tome, Jelena je ostala ponizna, a svoju moć i visoki položaj iskoristila je da čini dobra djela.
Budući da je puno putovala, tijekom tih putovanja dijelila je novac i odjeću siromasima, a mnoge zatvorenike izbavila iz progonstva.
Isticala se svojom pobožnošću i svojim djelima davala je primjer da je pravo bogatstvo čovjeka ono duhovno, a ne materijalno.
Na bogoslužje bi dolazila skromno odjevena, pomiješavši se s običnim ljudima i ne tražeći u crkvi povlašteno mjesto. Siromahe je često pozivala k svome stolu i sama ih dvorila.
Bila je žena duboke vjere što dokazuje da je i njenim zalaganjem izgrađena bazilika Kristova rođenja u Betlehemu te Uzašašća na Maslinskoj gori.
Kako je dobila ime?
Ponukana vjerom krenula je na hodočašće u Svetu zemlju, gdje je prema predaji koju spominje sveti Ambrozije, jedan od njenih ciljeva je bio pronaći Kristov križ.
No, to nije bilo lako budući da su na području Kalvarije bili izgrađeni brojni hramovi. Na njen zahtjev srušen je hram Kapitola Jupitera na kojem je izgrađeno novo svetište.
Nakon toga, srušen je i Venerin hram, otkrivajući mjesto gdje je Krist razapet.
Uz pomoć Jude Cyriancusa, židovskog učenjaka koji je znao nešto o mjestu gdje se nalazio Isusov križ, Jelena se uspjela približiti pronalasku pravog križa.
Napokon su otkrili tri križa, za jedan se mislilo da pripada Isusu Kristu, a za druge dvojici razbojnika koji su umrli s njim. Budući da nisu znali koji pripada Isusu, pomislili su da bi pravi križ mogao ozdravljati baš kao i Isusova haljina.
Stoga je sveti Makarije predložio da pronađu gubavca koji će dodirnuti križeve jedan po jedan.
Kada je dotaknuo treći i posljednji križ, gubavac je trenutno ozdravio i na taj način su pronašli “Pravi križ” – zbog čega je dobila ime sveta Jelena Križarica.
Umrla je u dubokoj starosti ostavivši veliki trag iza sebe, a tijelo je preneseno u Rim i ondje sahranjeno u sarkofagu unutar mauzoleja s kupolom.
Šest stvari koje možemo naučiti od svete Jelene Križarice
1. Ako si strpljiv, Bog će te kad-tad nagraditi milosnim trenutkom.
2. Čak i kad te netko posrami jer misli da ima puno pravo na to, glavu i koljena sagni jedino pred Božjom veličinom, nikad pred ljudskom.
3. Ako imaš vlast, moć i novac, učini njime nešto dobro.
4. Iza svakog uspješnog muškarca stoji jedna žena. Isto vrijedi i za careve.
5. Puno putuj. To širi vidike.
6. Uza sve obveze, ne zaboravi da je smisao tvog života pronaći križ i prihvatiti ga. (mr. sc. Mladen Milić)
