Djeca danas odrastaju u znatno drukčijem svijetu u kojemu se isprepliće stvarni život s virtualnim. Jednako kao što opasnosti vrebaju u stvarnome, one postoje i u virtualnom svijetu te katkad može doći do kobnog ishoda, piše Večernji list BiH. Stoga je važno djecu naučiti kako opasnosti prepoznati i kako na njih reagirati…
Kontrola roditelja
Danas smo već zaboravili na značenje riječi “spojiti se na internet” jer su naši uređaji stalno online, a sve ih ranije dajemo u ruke djeci. Današnje generacije mogu ranije naučiti kako pustiti i zaustaviti video ili igrati jednostavnu igru na tabletu nego prohodati. Prava je sreća što se u posljednje vrijeme sve češće progovara o opasnostima koje vrebaju ili proizlaze iz mreže svih mreža bez koje je svakodnevica postala praktički nezamisliva. No, unatoč tome, posljednja istraživanja pokazuju prilično nisku razinu osviještenosti roditelja o opasnostima koje vrebaju iz virtualnog svijeta, gotovo čak i određenu dozu nezainteresiranosti, a istodobno i to da djeca dobar dio svojeg vremena provode upravo na internetu, i to bez izravne kontrole odraslih. Privatne fotografije i osobni podaci objavljuju se na društvenim mrežama svakodnevno i transparentno. Virtualni svijet postao je mjesto susreta djece i tinejdžera diljem svijeta, koja su, često nesvjesna toga, izložena različitim oblicima nasilja. Istraživanja pokazuju kako su, uz sve oblike, mladi najviše izloženi digitalnom nasilju. O opasnostima koje vrebaju na internetu razgovarali smo s ocem petero djece iz Mostara. Na pitanje kako spriječiti djecu da prilikom korištenja interneta ne gledaju neprimjerene sadržaje i ne komuniciraju s nepoznatim osobama, kratko je odgovorio: – Nikako! Prema njegovim riječima, jedini način potpune kontrole bio bi isključiti internet. – Gotovo je nemoguće riješiti problem “mobitelomanije”, svojevrsne opsjednutosti djece ekranima. Napose mobitelima koji su postali doslovno neodvojivi dio njihova življenja. Probleme zbog toga imaju sama djeca, roditelji, ali i cijele zajednice. Djeca nisu usredotočena, što im onda stvara probleme u školi, u obitelji, u zajednici. Roditelji uglavnom bespomoćno pokušavaju uvesti “red” opomenama, upozorenjima, restrikcijama. Ali, kao i kod svake ovisnosti, uglavnom griješe. Osobno pokušavam utjecati na “mobitelomaniju” ograničavanjem pristupa određenim internetskim sadržajima korištenjem aplikacija roditeljskog nadzora ili pak ograničavanjem pristupa internetu. U ovome slučaju roditelji moraju biti još “agresivniji” kako bi spriječili da im djeca u stvarnosti postanu ovisnici. U tome moraju potražiti pomoć struke, ali se i sami angažirati usmjeravanjem djece na društvene, sportske i obiteljske aktivnosti – kazao nam je ovaj Mostarac.
Prijave nasilja
Istraživanja pokazuju i to da je svako treće dijete žrtva nasilja na internetu, dok bi svako deseto pristalo na susret s osobom koju ne poznaje. Na adresu Centra za sigurni internet samo u studenome prošle godine stiglo je više od 1900 prijava. Sve su se odnosile na eksploataciju dječjeg pornografskog materijala. U veljači ove godine šest državljana BiH uhićeno je iz istog razloga. Upravo su online igrice njihovo mjesto susreta s najmlađima. – Roditelji ne znaju da se djeca online uvežu u igrici, da su to sad najzastupljenije igrice, da u tim igricama upoznaju razne avatare koji su potpuno nepoznate osobe iz raznih dijelova svijeta koje će ih itekako iskoristiti. Predstavljaju im se kao vršnjaci, zajedno igraju igrice. Potom s njima odu u neku od chat soba, koje igrice imaju, što vam opet mogu najbolje objasniti kolege iz policije, kao i sve probleme na koje nailaze, nakon čega otkriju posljedice kaznenog djela. I onda se u tim chat sobama obično dogovore da se nađu u stvarnom okruženju ili već dolazi do eksploatacije u digitalnom okruženju, dolazi do izrade pornografskog materijala – upozorava Amela Efendić iz organizacije MFS-EMMAUS, prenosi N1.
