Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs potvrdio je da je, nakon provedene javne rasprave o cjelodnevnoj nastavi, odlučeno da će obavezni dio cjelodnevne nastave biti kraći sat vremena, što znači da će učenici obavezno biti u školi do 14 sati, a ne do 15 sati, kako je prije bilo planirano.
Promjena konkretno je da će sva djeca biti više-manje obavezna biti u školi do 14 sati, znate da je prije bilo do 15 sati, a moram naglasiti kako nikad nije bila intencija da budu do 17 sati, objasnio je ministar Fuchs za Dnevnik Nove TV.
Rekao je i kako se “učinilo sve” da bude nešto manje obaveza za djecu i nastavnike, a da model i koncepcija cjelodnevne škole ostane ista.
Škole se još mogu prijaviti na eksperimentalni program
Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je u ožujku Javni poziv osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u eksperimentalnom programu Osnovna škola kao cjelodnevna škola, u kojemu će od jeseni sudjelovati 50 škola.
Javni poziv otvoren je do kraja travnja, a projekt će se eksperimentalno provoditi iduće četiri godine, od rujna 2023. do lipnja 2027., i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda.
Šest novih predmeta, više tjelesnog, geografije, matematike i hrvatskog, bez domaćih zadaća neki su od detalja programa cjelodnevne škole, a svake godine provodit će se analize kako bi se mogli vidjeti rezultati takve eksperimentalne primjene.
Jedan od glavnih ciljeva tog koncepta je da učenici, u okviru obaveznog dijela trajanja škole, imaju definirano razdoblje i prostor gdje će raditi dodatno na poboljšanju svojih znanja i kompetencija i utvrđivanja onoga što su učili.
Informatika ostaje ista
Učitelji informatike pobunili su se zbog nove satnice svog predmeta u sklopu cjelodnevne nastave jer, kažu, jedan sat je premalo.
Informatika ostaje kako je bila, komentirao je ministar Fuchs nezadovoljstvo učitelja informatike.
