Ranokrš­ćanska bazilika u Zenici

0
320
Bazilika u Zenici
Prema broju nalaza i ukrasnih elemenata ostataka crk­venog namještaja, zenička bazilika pripada najljepšim primjerima sakralne kasnoantičke umjetnosti u zaleđu provincije Dalmacije

Piše: Andrijana Pravidur

Prve podatke o ranokrš­ćanskoj bazilici iz Bilimiš­ća u Zenici 1892. godine donosi Ćiro Truhelka na osnovu prvih arheoloških iskopavanja koja su provedena godinu ranije. Tada u Zemaljski muzej BiH stižu i prvi ulomci bogato ukrašenog kamenog crk­venog namještaja koji je i danas izložen u stalnom postavu antičke zbirke muzeja.

Zanimljivo i neuobičajeno tlocrtno rješenje ovu baziliku izdvaja i razlikuje od ostalih uobičajenih bosanskih primjera. Radi se o dvostrukoj crk­vi – tzv. basilica gemina, koja je dosta rijedak tip građevine na našem prostoru. Bazilika je prostorno koncipirana od dva naosa koji završavaju polukružnim apsidama, dok su na zapadnoj strani povezani zajedničkim predvorjem, tj. narteksom. Prostor među apsidama omogućavao je komunikaciju između dva naosa koji također završava apsidalnim polukrugom. Obje dvorane, tj. naosa su arhitektonski i prostorno jednostavne, a sjeverni naos imao je quadratum populi kojeg je od prezbiterija odvajala bogato dekorirana kamena oltarna pregrada, gdje su se odvijali liturgijski sadržaji. Među brojnim kamenim i bogato dekoriranim ulomcima crk­venog namještaja izdvajaju se dvije ograde – jedna oltarna i druga koja je vjerojatno okruživala krsni zdenac. Budući da su temelji oltarne pregrade sačuvani in situ bilo je moguće izvršiti rekonstrukciju njenog osnovnog izgleda. Oltarna pregrada ima oblik jednostavnog i uobičajenog tipa pergole sačinjene od četvrtastih stupova, drvenog epistila i parapetnih ploča između stupova. Prema broju nalaza i ukrasnih elemenata ostataka crk­venog namještaja, zenička bazilika pripada najljepšim primjerima sakralne kasnoantičke umjetnosti u zaleđu provincije Dalmacije, a koja je prema sadržaju i izgledu slična bazilikama u Lepenici, Brezi ili Dabravinama. Parapetne ploče oltarne pregrade odlikuju se specifičnim odabirom simboličkih, antropomorfnih i zoomorfnih motiva te dekorativnim elementima koji nadopunjuju zadanu temu prikaza. U umjetničkom i tematskom smislu osobito je poznat plutej s prikazom Dobrog pastira. Na pluteju je prikazan križ s proširenim krakovima u središnjem dijelu. S lijeve strane su prikazani lav, par zmija i biljni ornament lozice, dok je na desnoj strani ploče prikaz čovjeka sa pastirskim štapom kojeg prate dva janjeta. Tematski srodan prikaz je zabilježen i na drugom pluteju čiji je središnji prikaz također križ. S lijeve strane križa je prikaz lava u borbi sa zmijom, a desno od križa je stilizirani biljni ornament. Treći primjer pluteja na osnovu čijih ulomaka je bilo moguće iščitati prikaz ilustrira dva konjanika ustremljena kopljima jedan na drugog, te vepra u trku.

Dekorativne elemente septuma upotpunjuju i kapiteli uglavnom ukrašeni biljnim ornamentom koji se pojavljuju i na parapetnim pločama te završni vijenac na parapetnim pločama ukrašen prikazom loze s listovima. Kameni namještaj zeničke bazilike je najkompletniji, a sukladno repertoaru dekorativnih elemenata nastao je tijekom 6. stoljeća od ruke jednog majstora umjetnika.

Izvor: Svjetlo riječi