Plaće prosvjetnih radnika u Srednjobosanskoj županiji spadaju među najviše u Federaciji Bosne i Hercegovine, pokazujući tako opredijeljenost ove županije prema obrazovanju i njezinim djelatnicima.
Sa osnovnom plaćom od 1.463,00 KM, prosvjetari u Srednjobosanskoj županiji zauzimaju visoko mjesto na ljestvici plaća, iza Kantona Sarajevo gdje prosječna plaća iznosi 1.678,60 KM. Na suprotnom kraju ljestvice, najniže plaće prosvjetnih radnika nalaze se u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje iznose 1.395,78 KM.
Ovaj podatak stavlja u perspektivu obrazovni sektor u Srednjobosanskoj županiji, naglašavajući njegovu ulogu kao lidera u sektoru obrazovanja unutar Federacije. Kontrastira se sa situacijom u Županiji Zapadnohercegovačkoj, koja je, prema izvještajima, imala najniže plaće unutar Federacije, čime se naglašava potreba za unapređenjem uvjeta rada prosvjetara.
Dok je Županija Zapadnohercegovačka nedavno bila predmet razgovora zbog najnižih plaća prosvjetara, te pregovora za njihovo povećanje, Srednjobosanska županija kontinuirano demonstrira svoje vrednovanje obrazovnog osoblja kroz konkurentne plaće. Osim toga, Unsko-sanska županija je svojim prosvjetnim radnicima nedavno povećala plaću na 1.470 KM, što je znatno poboljšalo njezin položaj na ljestvici.
Ove promjene u plaćama prosvjetnih radnika reflektiraju šire društvene i ekonomske trendove unutar Federacije, gdje se različite županije trude poboljšati uvjete rada svojih obrazovnih djelatnika.
Povećanje plaća u Srednjobosanskoj županiji ne samo da potvrđuje njezinu posvećenost obrazovanju, već i postavlja standard za ostale županije u pogledu vrednovanja i podrške prosvjetnim radnicima.
Predsjednik Nezavisnog sindikata uposlenih u osnovnim školama Županije Zapadnohercegovačke izjavio je kako su pregovori o povećanju plaća nužni, te kako štrajk nije u interesu ni jedne strane.
Nadalje, kolektivni ugovor istekao je nedavno, sa razdobljem valjanosti dodatna tri mjeseca, dok se nastavljaju razgovori i razmatraju prijedlozi za poboljšanje.
Ovo uspoređivanje situacije u Srednjobosanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, kao i drugim dijelovima Federacije, pokazuje kako obrazovanje ostaje ključno pitanje koje zahtijeva kontinuiranu pažnju i ulaganje od strane vlasti, s ciljem osiguravanja najboljih mogućih uvjeta za prosvjetne radnike i njihove učenike.
