Odlazak u mirovinu san je mnogih radnika. Za mnoge, mirovina predstavlja konačnu priliku da se posvete aktivnostima koje tijekom radnog vijeka nisu bili u mogućnosti; što zbog radnog vremena, nemogućnosti organizacije, što zbog financija, za druge odlazak u mirovinu znači samo službeni podatak, dok je realnost drugačija. Skromne mirovine, nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova, kao i želja za ostankom u društvenom i radnom životu, sve češće vraćaju umirovljenike na tržište rada.
U Bosni i Hercegovini primjetan je trend ponovnog zapošljavanja umirovljenika, koji rade na poslovima koje mladi i radno sposobni građani napuštaju ili za koje se ne mogu pronaći novi radnici, naročito stručni kadar.
„Prema podacima kojima raspolaže Federalni zavod za MIO/PIO na dan 29.08.2024. godine ukupno 1489 korisnika starosne mirovine nalazi se u radnom odnosu“, kazali su za Forbes BiH u Federalnom zavodu za MIO/PIO.
Sektori u kojima ima najviše zaposlenih umirovljenika
Vlasti u Federaciji BiH prije nekoliko mjeseci donijele su odluku kojom je omogućeno privremeno i povremeno zapošljavanje bez gubitka mirovinskih primanja, što je ranije bilo moguće samo uz obustavu mirovine. Ova mjera uvedena je na osnovi odluke Ustavnog suda BiH, s ciljem da se umirovljenicima omogući dodatna zarada bez gubitka mirovinskih primanja. Međutim, ovo pravo nije prošireno na sve umirovljenike. Invalidske i obiteljske mirovine i dalje se obustavljaju pri zasnivanju radnog odnosa.
Na pitanje o trendu povratka umirovljenika u status zaposlenih, iz Federalnog zavoda za MIO/PIO navode da je, uzimajući u obzir cjelokupni sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, relativno mali broj umirovljenika koji se ponovo zapošljavaju.
„Trenutna zakonska regulativa omogućava rad i korištenje mirovine umirovljenicima koji su navršili 65 godina života ili imaju 40 godina staža osiguranja. Radi se o ekonomski opravdanom zakonskom rješenju,“ ističu iz Zavoda. Dodaju da u slučaju onemogućavanja rada i korištenja mirovine, osiguranici često pronalaze alternative, poput ugovora o djelu, kako bi ostvarili dodatne prihode: ugovor o radu/radni odnos 23 posto doprinosa za MIO, ugovor o djelu 6 posto doprinosa za MIO.
Iz Fonda MIO Republike Srpske za Forbes BiH su pojasnili kako se u ovom entitetu uočava blagi i kontinuirani rast umirovljenika koji ponovo ulaze u radni odnos. Dok ih je 2019. bilo 4.401, 2020. godine 4.961, godinu kasnije 5.607, 2022. godine 6.334, prošle godine 7.458, u 2024. godini, ovaj broj iznosi 8.053, uglavnom u sektorima građevinarstva, prometa, prehrambene industrije i zdravstva.
„Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu, sa statusom osiguranika, najčešće rade su: građevinarstvo, promet, prehrambena industrija, telekomunikacije, znanstvena djelatnost, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencom, potom područje zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva, liječnici, odvjetnici, zajednice etažnih vlasnika i dr. u manjem broju. Najčešće su to osobe sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, koje su kao takve potrebne poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati bez zaposlenog stručnjaka tog profila. To su: elektroinženjeri, strojarski inženjeri, građevinski inženjeri, kemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i liječnici vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i osoba sa SSS, npr. zaposlenih u različitim udrugama, također i NK radnika na poslovima osiguranja ili čuvanja objekata i sl. Najveći broj zaposlenih umirovljenika nalazi se u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima: Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Trebinje, Istočno Sarajevo, ali ih ima i u manjim općinama,“ pojasnili su u Fondu MIO RS.
U ovom entitetu u srpnju je evidentirano 286.034 umirovljenika, prosječna mirovina iznosila je 593,21 KM, a najviša 3.228,64 KM. Najniža mirovina za ostvareni staž do 15 godina iznosi 300,61 KM, za 15-20 godina mirovinskog staža 360,76 KM, za 20-30 godina 420,90 KM, za 30-40 godina 481,08 KM, dok najniža mirovina za 40 godina i više mirovinskog staža iznosi 601,35 KM.
U vremenu kada se Bosna i Hercegovina suočava s nedostatkom stručne radne snage, iskustvo i znanje koje umirovljenici posjeduju su neprocjenjivi, smatra Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH.
Zašto se odreći ovog kadra?
Bez obzira na mirovinu, zakon u ovom entitetu omogućava ponovni rad bez obustave isplate mirovine za korisnike starosne i invalidske mirovine, dok korisnici obiteljske mirovine gube pravo na nju ako se zaposle.
Iz Zavoda napominju da je omogućeno zapošljavanje manjeg broja stručnih i kvalificiranih osoba, kao što su inženjeri i liječnici, za kojima na tržištu rada postoji velika potreba. „Ovo zapošljavanje ne ometa mlađe zaposlenike jer se radi o visoko stručnim kadrovima na specifičnim poslovima, za koje mlađi radnici još nemaju dovoljno referenci,“ zaključuju u Zavodu.
Umirovljenici se često vraćaju na tržište rada zbog specifičnih znanja i vještina koje poslodavci teško pronalaze među mlađom radnom snagom, ali razlozi leže značajno u financijskim razlozima, kao i osjećaju društvene korisnosti.
U vremenu kada se Bosna i Hercegovina suočava s nedostatkom stručne radne snage, iskustvo i znanje koje umirovljenici posjeduju su neprocjenjivi, smatra Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruga umirovljenika FBiH, naglašavajući da podržava zapošljavanje umirovljenika koje tržište rada traži, a koji su u mogućnosti, fizički i psihički, da rade te koji posjeduju stručne vještine. „U cijelom svijetu se prakticira zapošljavanje, odnosno dopunski rad umirovljenika nakon odlaska u mirovinu. Zašto bi se odricali ljudi s ogromnim iskustvom i izuzetnim kvalifikacijskim i intelektualnim sposobnostima različitih profila ako oni mogu raditi? Prednosti su obostrane i za korisnika i za društvo. Vrlo je važno da čovjek bude društveno aktivan, cijenjen i priznat, da čuva svoje mentalno zdravlje. Njihova angažiranost može smanjiti pritisak na zdravstveni sustav,“ govori on.
Što sa umirovljenicima koji ne mogu raditi?
Na pitanje što činjenica da umirovljenik nakon odlaska u mirovinu iz financijskih razloga ponovo mora raditi govori o samoj zemlji, Mehić odgovara: „Vrlo dobro pitanje, ali morate poći od jedne pretpostavke. Što je ova zemlja doživjela prije 30 godina i kakav pustoš je rat ostavio u ekonomskom, duhovnom i političkom smislu? Dakle, ne samo BiH, s izuzetkom Slovenije, koja je nešto odmakla, sve druge države nastale raspadom bivše Jugoslavije kada je u pitanju ova populacija, nisu u ništa boljem položaju. Točno je da bi nama, umirovljenicima, koji smo se brinuli da završimo školu, zaposlimo se, zaradimo mirovinu, podignemo djecu, treća životna dob trebala biti neka prilika da konačno malo vremena posvetimo i sebi, međutim, zbog svega navedenog, to nam nije omogućeno. U naše vrijeme, za jednog umirovljenika radilo je nas troje radnika, što su i svjetske norme, danas u Federaciji BiH za jednog umirovljenika radi 1.27 radnika, s napomenom da i poslodavci, da nikoga sada ne prozivam, za te zaposlenike koji imaju sreću da rade, ne uplaćuju doprinose propisane zakonom na punu plaću, nego uglavnom na minimalnu plaću. Da bi ljudi preživjeli, moraju naći neko dopunsko zanimanje,“ govori Mehić.
Iako zakon omogućava rad umirovljenicima, mnogi od njih, posebno oni sa zdravstvenim problemima, nisu u stanju ponovno ući u radni odnos. Minimalne mirovine, koje ne pokrivaju osnovne troškove života, ukazuju na hitnu potrebu za reformom mirovinskog sustava i boljom socijalnom zaštitom ove ugrožene populacije.
