spot_img
spot_img
Srijeda, 17 travnja, 2024

Povoljniji stanovi, naknade, manji porezi put u demografski oporavak

Sveobuhvatan dokument donio je analizu i razloge odlaska naroda iz BiH, a napose Hrvata, te je ponudio mjere koje bi valjalo donijeti kako bi se to klatno okrenulo te se oni revitalizirali

U demografskoj strategiji Hrvata u BiH, koja je u subotu usvojena na zasjedanju 11. saziva Hrvatskog narodnog sabora BiH, nalazi se više mjera čijom bi se provedbom ojačala ukorijenjenost ovoga naroda, a uključuju promjenu odnosa prema obiteljima, osobito onima s više djece, uvođenje više sustava potpore, promjene porezne politike, piše Večernji list BiH.

Ali i stvaranje stabilnog političkog okružja koje je među najvećim generatorima iseljavanja svih građana, a ponajprije Hrvata.

Politički uvjeti

U provedenoj analizi navodi se kako su Hrvati u BiH u najvećoj mjeri žrtve, od osmanske okupacije, preko tri velika ratna pogroma u prošlome stoljeću.

– Međutim, politički progon Hrvata tu se ne završava, već se nastavlja i u 21. stoljeću političkim nasiljem i procesom dekonstituiranja te traje sve do današnjih dana – navodi se i ističe kako je reorganizacija države, uz ostvarenje političke ravnopravnosti i političkog subjektiviteta, preduvjet uspješne demografske obnove hrvatskoga naroda u BiH. Među prvim mjerama koje se predlažu je poticanje nataliteta i zaštite obitelji s djecom. To podrazumijeva pružanje financijske i druge potpore obiteljima koje planiraju rađanje djece, što bi autorima strategije pružilo sigurnost i potaknulo njihovu odluku na rađanje. Potpora u obliku jednokratnih pomoći, redovitih rodiljskih i dječjih dodataka te poreznih olakšica na izdvajanja za djecu olakšala bi podizanje djece i formiranje zdravije obitelji.

Za ostvarivanje tih aktivnosti potrebno je i osnivanje fonda za planiranje obitelji te osiguranje optimalne rodiljske naknade za sve rodilje te pri tome ujednačavati rodiljske naknade za zaposlene i nezaposlene majke, uzimajući u obzir različite osnove za ostvarivanje prava na rodiljsku naknadu. To podrazumijeva da država preuzme sve obveze koje su vezane uz trudnoću i rodiljski dopust, a koje su trenutačno stavljene na teret poslodavcima, davanje olakšica poslodavcima koji imaju zaposlene majke s djecom do 16 godina, a posebice s djecom do 7 godina, definiranje trajanja minimalnoga obveznog rodiljskog dopusta, uvođenje fleksibilnosti u radnim odnosima, korištenje dopusta u više navrata (parcijalno), eventualno produljenje dopusta i, u skladu s tim, umanjenje mjesečne naknade, promoviranje mogućnosti korištenja dopusta za očeve radi njege djeteta.

Jedna od mjera je i poboljšanje reproduktivnog zdravlja i područja ranoga rasta i razvoja djece. To podrazumijeva jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i resursa koji će omogućiti kontinuirano savjetovanje u ovoj oblasti, ali i povećanje kvalitete zdravstvenih usluga vezanih uz planiranje obitelji, prije i tijekom trudnoće, te usluga novorođenim bebama do 12 mjeseci, kao i djeci do tri odnosno šest godina. Važnom mjerom smatra se olakšavanje mladima kupnje stanova s obzirom na to da visoka cijena stanova i zakupnina, uz visoku stopu nezaposlenosti mladih, predstavlja ozbiljno ograničenje za ostanak mladih ljudi u zemlji, stupanje u brak i formiranje odnosno proširenje obitelji.

Obitelji s više djece

Predlaže se donošenje programa subvencioniranja i pružanja poticaja na području stambene politike, uz posebno dizajnirane zajmove. Važan segment je poticanje i sufinanciranje cjeloživotnog obrazovanja, obiteljskog gospodarstva i drugoga oblika zapošljavanja.

Uz to, treba uvesti novčane poticaje po rođenom djetetu i mjesečna ili godišnja novčana davanja po djetetu do određene navršene godine života djeteta. To uključuje i doplatak za djecu, što je “najvidljiviji” doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece, rodiljskih naknada.

Značajan je segment usklađivanje radne politike, a među najvažnijim prilagođavanje poreznog sustava s bitnim povećanjem odbitka za prvo i svako sljedeće dijete. Posebno se predlažu poticaji obiteljima s troje i više djece.

Izvor: Večernji list, Zoran Krešić

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti

LM