Stanovnici BiH godišnje konzumiraju lijekova u vrijednosti većoj od 800.000.000 KM.
Prema izvješću Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, promet lijekova koji imaju dozvolu za promet u BiH u 2021. godini iznosio je ukupno 812.370.845 KM, piše Večernji list.
Od navedenog iznosa, na promet domaćih proizvođača odnose se lijekovi u vrijednosti od 142.008.051,97 KM, dok realizirani uvoz lijekova inozemnih proizvođača iznosi 670.362.793,03 KM.
Kada je riječ o inozemnim proizvođačima lijekova, tijekom navedene godine najveći promet ostvarila je tvrtka F. Hoffmann-La Roche Ltd, koja je u ovoj zemlji prodala svojih proizvoda u iznosu od 73.647.611 KM, na drugom mjestu je Krka, tovarna zdravil d. d. s 48.010.011,33 KM, dok je na trećem mjestu Novartis Pharma Services AG s 42.579.538,33 KM.
Pliva Hrvatska d.o.o. s prometom od 20.646.422,45 KM našla se tek na 11. mjestu. Inače, podaci iz ovog izvješća pokazuju kako su stanovništvu BiH dostupni farmaceutski proizvodi 181 inozemnog proizvođača te osam domaćih.
Vrste lijekova
Kada je riječ o domaćim lijekovima, tijekom 2021. godine najviše je lijekova na domaće tržište distribuirala tvrtka Hemofarm proizvodnja farmaceutskih proizvoda d.o.o. Banja Luka, i to u vrijednosti od 52.252.634 KM. Slijedi Bosnalijek d.d. s 48.492.182,11 KM, Farmavita d.o.o. Sarajevo s 26.896.004,97 KM, Messer Tehnoplin d.o.o. sa 6.802.793,84 KM, ZADA Pharmaceuticals d.o.o. s 4.876.682,86 KM, Amsal Pharmaceuticals d.o.o. s 2.398.854,09 KM, Pharmamed d.o.o. Travnik sa 155.835,10 KM te Natura Pharm d.o.o. Široki Brijeg sa 133.065 KM prometa, piše Večernji list.
Kada je riječ o vrstama lijekova koji se najčešće konzumiraju u BiH, među najčešćima, prema navedenom izvješću, našli su se pantoprazol (primjenjuje se u liječenju peptičnih poremećaja vezanih uz pojačanu sekreciju kiseline), acetilsalicilna kiselina (u našim krajevima poznata pod tvorničkim imenima kao Aspirin ili Andol), trastuzumab (antitumorski lijek – često se koristi kod karcinoma dojke), rivaroksaban (djeluje blokiranjem faktora zgrušavanja krvi), bevacizumab (indiciran za liječenje odraslih bolesnika s metastatskim karcinomom kolona ili rektuma), enoksaparin (lijekovi s djelovanjem na mehanizam zgrušavanja krvi), pertuzumab (koristi se za liječenje karcinoma dojke), inzulin glargin (u liječenju dijabetesa), paracetamol (blagi analgetik i antipiretik) te pembrolizumab (za liječenje odraslih i djece s tumorima poput melanoma).
Infekcije, dijabetes…
A kolika je potrošnja bila po godinama? Podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju kako je tijekom 2009. godine u ovoj zemlji promet lijekova iznosio 467.154.671,81 KM, godinu poslije 526.147.606,05 KM, dok je 2011. godine taj iznos bio 511.854.605,78 KM. Tijekom 2012. godine u BiH prometovalo se lijekovima vrijednim 551.033.056,48 KM, a tijekom 2013. godine taj iznos bio je 526.773.698,35 KM.
Inače, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, stanovnici Federacije BiH najčešće su obolijevali tijekom 2021. godine od hipertenzivnih oboljenja (I10 – I15), stopa na 10.000 iznosila je 1.164, zatim od akutne infekcije gornjih dišnih puteva (J00 – J06), sa stopom od 1.088, na trećemu je mjestu COVID-19 sa stopom od 562 na 10.000 stanovnika, piše Večernjak.
Četvrti najčešći uzrok obolijevanja stanovništva Federacije BiH u 2021. godini bio je dijabetes neovisan o inzulinu (E11) sa stopom od 341, dok su na petom mjestu po učestalosti obolijevanja druge dorzopatije (M40 – M49, M53 – M54) sa stopom od 232 na 10.000 stanovnika.
