U posljednjih nekoliko godina, najčešće sredinom mjeseca svibnj, na šimširima u Hercegovini primjećujemo štete koje su pričinile gusjenice šimširova moljaca. Pojedine biljke, a vrlo često i cijele živice su potpuno uništene. Sa zaštitom šimšira treba početi na vrijeme, čim se primijete prva oštećenja na listovima, primjenom insekticida koji su registrirani u ukrasnom bilju.
Šimširov moljac je istočnoazijska vrsta noćnog leptira koja napada šimšir i druge vrste iz ovoga roda te je raširen u većini europskih država. U BiH je prisutan od 2017. godine kada je prvi put uočen na području Hercegovine. Štete pričinjavaju gusjenice hraneći se lišćem tako da u kratko vrijeme dolazi do potpune defolijacije lišća.
Podatak da gusjenica može tijekom razvoja pojesti i do 45 listova zapravo govori o njihovoj proždrljivosti. Na biljci ih bude i do nekoliko stotina. Štete se najčešće kasno primijete. Mlade se gusjenice uspješno skriju ispod gustog lišća gdje su jako dobro zaštićene, hraneći se prvenstveno unutarnjim dijelom biljke. U ovoj godini, na području Hercegovine, već početkom svibnja zabilježene su štete.
Štete je lako prepoznati
Šimširov moljac uzrokuje značajne štete na biljkama šimšira. Mlade gusjenice hrane se samo gornjom stranom lista, a starije gusjenice lišćem, zelenim izbojcima i korom što narušava estetski izgled biljke, uzrokuje potpuni gubitak listova i ugibanje mladih biljaka. Štetnik se može lako prepoznati po svilenkastim zaprecima i svilenim nitima (paučini) na šimširu. Kod jakog napada njima je prekrivena cijela biljka koja je ostala bez lista.
Savjetuje se kontrolirati biljke razmicanjem grana i praćenjem unutrašnjosti jer su tu vidljive prve štete i mlade gusjenice.
Golobrst je uz svilene niti paučine prvi znak da se radi o šimširovom moljcu. Prve štete koje prave mlade gusjenice se teško uočavaju jer se mlade gusjenice zadržavaju u unutrašnjosti biljaka šimšira i tamo su dobro zaštićene. Kako se povlače prema vanjskim dijelovima biljaka, štete postaju sve veće i vidljive, a tada je već prekasno za bilo kakvu intervenciju jer je došlo do gubitaka skoro svih listova.
Mjere suzbijanja
Obzirom da gusjenice prvo rade štete na listovima unutar grmova, savjetuje se kontrolirati biljke razmicanjem grana i praćenjem unutrašnjosti grmova šimšira jer su tu vidljive prve štete i mlade gusjenice. Kontrolu treba provoditi svakih nekoliko dana.
Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, a uglavnom se preporučuju one djelatne tvari koje su registrirane u ukrasnom bilju (deltametrin, acetamiprid, tiakloprid), odnosno pripravci Rotor super, Mospilan, Draker i dr.
Važno je naglasiti da ni jedna od ovih djelatnih tvari, odnosno pripravaka ne pruža dugotrajnu zaštitu šimšira protiv šimširova moljca. Ukoliko je u vrtu ili u susjedstvu preživjelo nekoliko gusjenica sa sigurnošću se može tvrditi da će zaštićeni šimširi ponovno biti napadnuti. Svakako, tijekom ljetnih mjeseci treba stalno pregledavati biljke šimšira i po potrebi provesti mjere suzbijanja.
Puno više informacija o suzbijanju ovog ali i drugih štetnika ukrasnog bilja potražite od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
