spot_img
spot_img
Petak, 20 rujna, 2024

OHR za RTV HB reagirao na podizanje spomenika optuženiku za ratni zločin Alagiću

Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) odgovorilo je na upit RTV Herceg-Bosne i oglasio se nakon što je u nedjelju, 4. kolovoza, u sklopu manifestacije “Dani pobjede, dani ponosa – Ljuta greda 2024” na Vlašiću upriličeno otkrivanje spomenika “General Mehmed Alagić – Ljuta greda” u čast generala Mehmeda Alagića.

Alagić je, podsjećamo, general bošnjačke Armije BiH, a Međunarodni kazneni  sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu (ICTY) optužio ga je za likvidacije Hrvata. Alagić formalno nije presuđen za ratni zločin jer je preminuo neposredno prije početka sudskog procesa u Haagu.

U nastavku je odgovor Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) na upit RTV Herceg-Bosne (u upitu smo OHR podsjetili i na njihovu prethodnu reakciju kada je po Alagiću nazvana ulica u Sarajevu):

“Stav OHR-a je i dalje isti: da, odgovornost je političkih i institucionalnih lidera da grade klimu koja pogoduje pomirenju. Imenovanje ulica, škola, javnih trgova ili drugih ustanova po osobama koje su optužene ili osuđene za ratne zločine kontraproduktivno je procesu ozdravljenja u ovoj zemlji koji je još uvijek neophodan. Potrebno je izgraditi zajednički pristup u cijeloj zemlji kako bi se takva praksa promijenila, u interesu svih naroda u BiH. Politički i institucionalni lideri, kreatori javnog mišljenja i svi drugi koji imaju na umu najbolje interese ove zemlje i njenih naroda, trebaju se usredotočiti na stvari koje povezuju, a ne one koje unose podjele“, stoji u odgovoru OHR-a na upit RTV HB.

Optužbe protiv generala Alagića ostavljaju gorak okus

Optužbe protiv Alagića izazivaju gorak osjećaj kod hrvatskih žrtava, posebno u središnjoj Bosni, a povezane su i s ritualnim zločinima koje su počinili “mudžahedini,” islamski ratnici pristigli iz muslimanskih zemalja. Alagić je, formalno i stvarno, bio njihov zapovjednik. Zajedno s njim, haaška optužnica je obuhvatila i armijske zapovjednike Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu, koje je Haaški sud pravomoćno osudio na tri i pol, odnosno dvije godine zatvora. Konkretno, optužnica Haaškog suda teretila je Alagića za jedan od najtežih masakara počinjenih nad Hrvatima u središnjoj Bosni 1993. godine. Radi se o masakru u mjestu Bikošima kod Travnika, gdje su 8. lipnja 1993. snage 7. muslimanske brdske brigade, 306. brdske brigade i “mudžahedina” ubile tridesetak civila Hrvata i vojnika HVO-a koji su se prethodno predali. Žrtve su bile iz obitelji Balta, Barac, Bobaš, Janković, Kramar, Matić, Peša, Pranješ, Pušelja, Tavić i Volić. Četvorica su ranjena, a jedan od njih je kasnije svjedočio o preživljenom strijeljanju.

Alagića je Sud također teretio za likvidaciju četiri zarobljena vojnika HVO-a, koji su se 24. travnja 1993. predali nakon napada snaga 306. brdske brigade i “mudžahedina” na Miletiće u Travniku. Trojica ubijenih vojnika bila su iz obitelji Pavlović, a jedan iz obitelji Petrović. Godinama nije bio poznat identitet žrtava iz Bikoša, a tek prije nekoliko godina, nakon DNK analize, ukopani su posmrtni ostaci 16 žrtava.

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti