Iznimno je važno podizanje savjesti o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju među poslodavcima u svim područjima i promicanje njihova sudjelovanja u osmišljavanju i pružanju učenja temeljenog na radu.
Stanje na tržištu rada, koje u BiH nije drastično drugačije od izazova s kojima se suočavaju druge zemlje okružja, upućuje na potrebu što bolje prilagodbe obrazovnih programa potrebama i zahtjevima poslodavaca, traži uvođenje dvojnog obrazovanja, ali i što većih mogućnosti obuke i prekvalifikacije radnika, piše Večernji list BiH.
Pripremljenost
Još prije nekoliko godina studija koju je naručio Europski parlament pod nazivom “Dvojno obrazovanje: moguće rješenje problema?” naglasila je da strategije za osposobljavanje i razvoj vještina trebaju osigurati da pruženo osposobljavanje uključuje tehničke i ključne vještine za zapošljivost koje se mogu primijeniti u mnogim zanimanjima, poduzećima i sektorima. Međutim, zbog velike razlike u početnim točkama, države moraju imati različite faze prijelaza kako bi razvile dobru kvalitetu naukovanja koja će biti na raspolaganju znatnom broju učenika. U ovom je kontekstu iznimno važno podizanje savjesti o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju među poslodavcima u svim područjima i promicanje njihova sudjelovanja u osmišljavanju i pružanju učenja temeljenog na radu.
Kao jedan od načina omogućavanja što bolje pripremljenosti na brze promjene u poslovnom okruženju, koje su pak posljedica izmijenjenih okolnosti na tržištima, nameće se obuka i usvajanje novih vještina koje trebaju pratiti tehnološki razvoj. Federalni zavod za zapošljavanje, primjerice, realizira program “Obuka za tržište rada” u suradnji sa županijskim službama za zapošljavanje, a cilj je uključiti najmanje 800 nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH u programe obuke, a kako bi stekli dodatna znanja i vještine i povećali svoju zapošljivost.
Programom se obuhvaćaju nezaposlene osobe bez obzira na radno iskustvo, spol, dob i stupanj obrazovanja, prijavljene na evidenciji nezaposlenih u Federaciji BiH najmanje jedan dan prije podnošenja prijave za sufinanciranje obuke, koje imaju izrađen individualni plan zapošljavanja. Programom je predviđeno sufinanciranje troškova obuke u iznosu do 1000 KM po osobi. Ako dostavljeni predračun troškova obuke iznosi više od predviđenog iznosa po osobi, Zavod sufinancira iznos od 1000 KM, ostatak podmiruje nezaposlena osoba ili poslodavac. Ako predračun za obuku iznosi isto ili manje od predviđenog iznosa za obuku, Zavod financira cjelokupnu obuku.
No, osim ovakvog tipa obuke, od iznimnog je značaja imati što bolju usklađenost školskih programa s potrebama i zahtjevima poslovne zajednice, a u tom kontekstu valja navesti kako je u BiH moguće pronaći niz pozitivnih primjera u lokalnim zajednicama. Tako je u Posušju Tehnološki park priznat od županijskog resornog ministarstva te se kao takav upisuje u radnu knjižicu.
Osim aktivnosti na lokalnoj razini, održivi razvoj traži sinergiju svih aktera na tržištu rada, od institucija do poslodavaca.
Poslovno okružje
No, kako bi se radnici zadržali u BiH, preduvjet svih preduvjeta je poboljšanje poslovnog ambijenta, što će dovesti do mogućnosti snažnijeg investicijskog ciklusa, podizanja životnog standarda te u konačnici bolje konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Vlada Federacije BiH, primjerice, kao svoje prvo strateško opredjeljenje navela je ubrzan ekonomski razvoj temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala, izražavanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti. Prioriteti su povećavati digitaliziranost ekonomije, podržavati transfer i razvoj tehnologija, podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora, podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti.
I Europska unija je pred BiH postavila jasne zadaće, o čijem ispunjavanju ovisi jačanje ekonomije. Tako je u novom Planu rasta navedeno da će partneri sa zapadnog Balkana, kako bi povećali društveno-ekonomsku konvergenciju, morati izvršiti reforme u temeljnim oblastima. Svaki partner sa zapadnog Balkana pripremit će reformsku agendu sa setom prioritetnih reformi raščlanjenih na prekretnice, takozvane uvjete plaćanja.
