Prorjeđivanje mrkve je nužno kako bi se pravilno razvio korijen. Obično se sa prorjeđivanjem započinje kada mlade biljke imaju dva razvijena lista uz istovremeno micanje i plijevljenje korova čime se pospješuje bolji razvoj biljke. Posebno se mora paziti da se biljka ne ošteti zbog čega je sve potrebno raditi ručno.
Prije prorjeđivanja, usjev mrkve se dobro zalije vodom. Prorjeđivanje mrkve jedna je od ključnih mjera uzgoja čime se oslobađa prostor za razvoj i rast biljaka koje se ostavljaju za finalnu proizvodnju. Ovu radnju treba obaviti kada biljka dobije dva stalna lista. Po potrebi se može ponoviti nekoliko puta. Preporuka je prorjeđivanje raditi u večernjim satima kako bi se biljke koje su ostale preko noći “oporavile”.
Većina proizvođača sjetvu mrkve obavlja u nešto gušćem sklopu pa je nakon nicanja obavezno provesti prorjeđivanje mrkve kako bi mogla normalno rasti i formirati kvalitetni zadebljali korijen.
Prilikom prorjeđivanja vade se biljke u lošijem stanju, a ostavljaju dominantnije, koje imaju bolju energiju klijanja i rasta.
Posebno se mora paziti da se prorjeđivanjem ne oštete biljke koje trebaju ostati, zbog čega je to najbolje raditi ručno, čupajući one sitnije i oštećene biljke. Mrkve se prorjeđuju tako da između pojedinih biljaka u redu ostane tri do pet centimetara razmaka.
Manji proizvođači i hobisti, koji imaju dovoljno slobodnog vremena mrkvu prorjeđuju 2-3 puta.
Prvi put obavljaju prorjeđivanje kada biljke razviju 2 do 3 prava lista, drugo kad biljka razvije četiri lista i traći put kada biljka formira šest listova. Prva dva prorjeđivanja treba obaviti što bolje kako bi se trećim prorjeđivanjem, koje se obavlja kada korijen dosegne debljinu olovke, čupao što manji broj biljaka. Prilikom prorjeđivanja mrkve obavlja se i pročupavanje korova kako bi se tlo što bolje očistilo i pružalo idealne uvjete za razvoj korijena mrkve. Nakon prorjeđivanja se obavlja prihranjivanje, međuredno okopavanje i navodnjavanje.
Ako je potrebno provodi se i treće prorjeđivanje mrkve. Biljke iz tog prorjeđivanja već imaju narančastu boju korijena i pogodne su za korištenje u kuhinji. Treće prorjeđivanje mrkve provodi se uz određen rizik. Budući da se pri prorjeđivanju mrkve, zrakom širi miris mladih, netom izvađenih mrkvica, vjerojatno ćemo privući i mrkvinu muhu. Taj je štetnik vrlo nezgodan jer odlaže svoja jaja u korijen koji kasnije ličinkama služi kao dom i hranilište. Svakako, kada ne bi bilo prorjeđivanja, opasnost od ovog štetnika bila bi manja. No, organski vrtlari doskočili su i tom problemu pa mrkvu siju u blizini luka koji svojim mirisom odbija mrkvinu muhu. Neki pak vrtlari u gredice mrkve vješaju žute ljepljive ploče koje svojom bojom privlače odrasle muhe koje se hvataju na ploče i time se smanjuje njihova populacija a samim time i štete.
Osim toga, mrkva je podložna napadu uzročnika bolesti (pepelnica i palež lišća) pa je tijekom vegetacije potrebno provesti jednu do dvije zaštite, najbolje pripravkom Signum, u dozi 8 gr/10 l vode.
Puno više informacija o ovoj, ali i drugim mjerama koje se provodu prilikom uzgoja mrkve doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
