spot_img
spot_img
Subota, 13 travnja, 2024

Mlaćo i Cikotić: Počelo suđenje za zločine nad Hrvatima u Bugojnu

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužiteljstva počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine, piše Detektor.

Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH.

Mučeni i premlaćivani

Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, uslijed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.

– Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je osobno odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio – navodi se u optužnici.

Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

Zaustavio transport zarobljenika

Tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na osobni dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Službeno: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz kolovoza 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.

Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno siguronosnih i tehničkih razloga.

Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje prelaze njihova ovlaštenja i prekomjerno utjecali na rad službe vojne sigurnosti.

– Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa – rekao je tužitelj ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.

Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine kaznena djela, kao i da je propustio da poduzme mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba komandanta Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu.

– Svakom zapovjedniku ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se dešava – kazao je tužitelj.

Korišteni kao “živi štit”

Optužnica tereti Cikotića i da je od stujna do prosinca 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.

Obrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Braniteljica Edina Rešidović je napomenula da je protiv Cikotića vođena istraga od 2006. do 2018. a da je ova optužnica podignuta na istim osnovama.

Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 26. travanj.

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti