Redovnice Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog proslavile su u srijedu, 27. rujna u župnoj crkvi u Derventi spomendan svog utemeljitelja.
Euharistijsko slavlje u koncelebraciji četvorice svećenika, među kojima je bio i župnik domaćin vlč. Marko Slišković, predslavio je župnik u Čardaku i upravitelj župe Srednja Slatina vlč. Ivan Dragičević.
U prigodnoj propovijedi vlč. Dragičević najprije je podsjetio kako je za vrijeme zemaljskog života Sv. Vinka živio veliki broj, kasnije proglašenih, svetaca te spomenuo: Sv. Tereziju Avilsku, Sv. Ivana od Križa, Sv. Franju Saleškog i Sv. Karla Boromejskog. Pri tome je ustvrdio da su oni svetost postigli jer su živjeli zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu. „Sav nauk, sva znanost, sva dubina i širina kršćanstva stane u jednu riječ – ljubav. Oni su tu ljubav prepoznali, zavoljeli i živjeli“, kazao je propovjednik te je pojasnio kako je Sv. Vinko Paulski izvanredan primjer kako ljudske slabosti kada se prepuste djelovanju Božje milosti i ljubavi mogu postati velebno djelo koje stoljećima živi.
Zatim je ukratko predstavio njegov životni put koji ga je od siromaštva, dugovanja i robovanja doveo do svećeništva, ali pri tome nije zaboravio na siromahe. „Čovjek drugomu ne može dati ono što nema. Sv. Vinko je imao iskustvo siromaštva, ali i iskustvo Ljubavi, iskustvo evanđelja“, kazao je čardački župnik te je u nastavku ukazao na važnost duhovne obnove, a ne samo materijalne koja je izražena u teško stradalom, porušenom i opustošenom derventskom kraju. Po primjeru Sv. Vinka pozvao je okupljene vjernika na izgradnju duhovnog hrama te je zaključno poručio: „Trajni poziv kršćanina vjernika jest biti ponizan. Naš trajni poziv je živjeti evanđelje, obnavljati porušeni duh zajedništva, molitve, komunikacije s Bogom, pouzdanja u Boga te ne dopustiti da naša vjera i hod s Kristom prema vječnosti bude folklor.“
Za kraj vrijedi spomenuti kako u samostanu Sv. Majke Luise u Derventi djeluju dvije sestre milosrdnice: s. Marija Zorislava Katić i s. Marija Gabrijela Tadić koje imaju i kuću u kojoj brinu za stare i nemoćne. Inače, bijele sestre u ovom dijelu bosanske Posavine djeluju više od 150 godina.
