Negiranje genocida u Srebrenici, uz veličanje ratnih zločinaca, smanjeno je u odnosu na prethodne izvještaje Memorijalnog centra u Srebrenici, ali je i dalje prisutno u značajnom obujmu.
Najveći broj slučajeva je zabilježen u srpnju, kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida, stoji u izvještaju za 2023. godinu.
Bez obzira na usvojene dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine iz srpnja 2021., kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, još nije podignuta niti jedna optužnica protiv negatora genocida, bez obzira na desetine podnesenih kaznenih prijava, stoji u izvještaju koji je zasnovan na monitoringu i analizi zastupljenosti negiranja genocida u periodu od svibnja 2022. do svibnja 2023. godine.
Autori izvještaja su identificirali 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, a u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem, u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva, prenosi Detektor.
Prema ovom izvještaju, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice, i Miodrag Linta, narodni zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, i dalje su glavni negatori genocida.
Pored Dodika, Kojića i Linte, među negatorima su se, prema monitoringu izvještaja, našli i tabloidi iz Srbije Informer i Alo, Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i glasnogovornik SNSD-a, kao i Nenad Kecmanović, umirovljeni profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika.
Jedan od autora izvještaja, Nikola Vučić primjećuje kako, usprkos svim negodovanjima i osporavanjima, zabrana negiranja genocida ipak ima svoju težinu i pravi izmjene u javnom diskursu.
Iako i dalje imamo izazove sa institucionalnim negiranjem genocida u Srebrenici, možemo ustanoviti da je praksa negiranja značajno smanjena u odnosu na ranije godine. Razlog zbog čega je to tako, pronalazimo u izmjenama Kaznenog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, kaže Vučić za Detektor te dodaje kako vjeruje da je ovo tek početak procesa lišavanja javnog prostora od govora mržnje i negiranja genocida.
Kako je objašnjeno, negiranje genocida je u najvećoj mjeri zabilježeno kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u devet slučajeva, i priznavanje zločina, ali ne i genocida, u dva slučaja. Političari iz Republike Srpske i dalje su najprisutniji u negiranju genocida u Srebrenici u 2023. godini.
Zoran Milanović je sve više uključen u praksu negiranja, što, prema ovom izvještaju, predstavlja ključnu promjenu u odnosu na prethodne, a njegova pojava kao negatora genocida i relativizatora značajna je zbog njegove visoke političke pozicije i utjecaja koji ima kao predsjednik Republike Hrvatske.
Iz Memorijalnog centra objašnjavaju da se pored navedenih oblika, negiranje genocida upisuje i u javne prostore – kroz grafite, poruke te nazive javnih ustanova i ulica, dok je nasilje usmjereno protiv neistomišljenika također prisutno i u digitalnom i u fizičkom prostoru.
U izvještaju, koji Memorijalni centar objavljuje svake godine od 2020., navode se i preporuke te se naglašava da je ključno riješiti ovo pitanje jasnim i efikasnim odgovorom, a što uključuje iznošenje svih dostupnih činjenica o genocidu u Srebrenici na sveobuhvatan i pristupačan način.
Preporuke koje se odnose na BiH navode kako je ključno procesuiranje ratnih zločina, zalaganje za reformu obrazovanja te zaštitu aktivista i zagovornika istine.
U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, preporuke su u većem dijelu iste, s tim da je neophodno aktivnije učešće pravosudnih institucija na primjenjivanju zakona koji su u vezi s negiranjem i minimiziranjem genocida i drugih zločina protiv čovječnosti, zaključak je Memorijalnog centra.
Za Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, tijekom ove godine je posebno zanimljivo što negiranje, odnosno veličanje i glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca, više nije samo na prostoru Republike Srpske, nego i u Federaciji.
Imamo čelne ljude Federacije, odnosno predsjednicu i ministricu koje su na neki način javno podržale istupe i nastupe ratnih zločinaca, ali isto tako na neki način dale podršku njihovoj rehabilitaciji i vraćanju u normalne kolotečine našeg društva. Smatramo da svakako treba pronaći model ili rješenje kako da se ta glorifikacija i veličanje ratnih zločina zaustavi, zaključuje Tahirović.
