Kavazovićevo spominjanje oružja narušava pomirbu i europski put BiH

Izjava poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini reisa Huseina Kavazovića, koji je za Igman TV, govoreći o situaciji u BiH, stanje iz 1992. godine doveo u kontekst s današnjim stanjem te ukazao na potrebu obrane BiH, bude li trebalo i oružjem, podignula je buru u javnosti te izazvala niz reakcija iz kojih se jasno nametnuo zaključak da je riječ o neprimjerenoj izjavi koja ne dolikuje javnoj osobi, a poglavito ne poglavaru jedne vjerske zajednice.

– Današnja borba je u institucijama Bosne i Hercegovine. Ne smijemo dopustiti da se one ruiniraju. Moramo pokazati da smo na sve načine spremni braniti institucije Bosne i Hercegovine, a ako one padnu, a imali smo to ’92., moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem – kazao je Kavazović te time pokrenuo lavinu komentara brojnih predstavnika društvenog i političkog života u Bosni i Hercegovini.

Niz reakcija

Iz Izaslanstva EU-a u BiH su, komentirajući izjavu, poručili kako EU očekuje od svih društvenih, političkih i vjerskih lidera u BiH da djeluju na način koji promovira kreiranje okružja pogodnog za pomirenje.

Za dobrobit svih građana u BiH, a kao dio napretka BiH prema članstvu u EU, osobe na odgovornim pozicijama trebale bi, naglasili su, predvoditi u naporima za smirivanje tenzija i izgradnji povjerenja između i unutar zajednica.

– Pozivamo društvene, političke i vjerske lidere da se fokusiraju na konstruktivni dijalog i poboljšanje političkog ozračja u BiH – ističu iz Izaslanstva EU-a. Iz OHR-a su pak u uvodnom dijelu reakcije podsjetili kako Ured visokog predstavnika i sam visoki predstavnik izuzetno poštuju reisul-ulemu Kavazovića.

– Osobe koje su odgovorne za promicanje pozitivnog razvoja u BiH trebaju zajedno naglasiti da nema ničega što bi situaciju u 2023. moglo povezati s užasnim okolnostima iz 1992. Institucije Bosne i Hercegovine mjesto su za političke rasprave. Nema potrebe da ih se brani oružjem – naglasili su iz OHR-a. Dodaju kako postoji snažno i održivo opredjeljenje, kako na međunarodnoj tako i na domaćoj razini, u pogledu funkcioniranja institucija. Sva pitanja i rasprave trebaju biti riješeni, poručili su, konkretnim demokratskim mjerama i u okvirima Daytonskog mirovnog sporazuma.

HNS BiH najoštrije je osudio izjavu.

– U svrhu očuvanja mira i zaustavljanja zapaljive retorike, ozbiljne i zabrinjavajuće izjave poput ove ne mogu proći bez oštre međunarodne osude. Jednako tako, bošnjačke političke predstavnike pozivamo da se nedvosmisleno ograde i osude zabrinjavajuću izjavu reisa Kavazovića te time jasno demonstriraju svoju podršku očuvanju stabilnosti i mira u BiH – naglasili su iz HNS-a.

Također, od Islamske zajednice zahtijevaju žurnu i javnu ispriku. Poručili su pritom i kako su legitimni predstavnici hrvatskog naroda trajno opredijeljeni za mir, stabilnost i napredak BiH, kao i njezino članstvo u obitelji Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza.

Srpska članica i predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović osudila je izjavu te navela da, “ako već on, kao vjerski lider, nije u stanju promovirati toleranciju i suživot, onda bi se barem trebao suzdržati od prijetnji oružjem i zapaljivih izjava koje u njegovu slučaju više nisu pojedinačni incidenti, nego pravilo”.

Institucije i tri naroda

Ocjena iz reagiranja onih koji su kritizirali Kavazovića može se sažeti u tvrdnju da jedna od uloga vjerskih zajednica u BiH mora biti usmjerena na pomirenje i suživot triju naroda, ali i svih ostalih u državi koja ima aspiracije postati dio velike europske obitelji suvremenih demokratskih društava. S druge strane, ne treba zanemariti ni činjenicu da se u političkom diskursu u dijelu bošnjačke javnosti pokušava nametnuti teza o institucijama BiH kao vlasništvu samo jednog naroda – bošnjačkog. Stvarnost je da su institucije zemlje “vlasništvo” svih triju naroda, a da je tomu tako, vidljivo je iz alineje preambule Ustava, gdje je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. naglasio poseban, jednakopravan i jednak status.

S druge strane, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da ne vidi ništa ratnohuškačko u izjavama reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića.

– Očekujem da svi naši dobronamjerni susjedi shvate kako je naš refleks braniti se i obraniti od posljedica posljednjeg, ali i svih prethodnih genocida i zločina koji su se dogodili upravo nama Bošnjacima. Nikad ne kritiziram izjave vjerskih lidera drugih religija jer to smatram neprimjerenim, a bilo je izjava koje su mi smetale, neke su čak bile i bolne – naveo je, između ostaloga, Konaković u objavi na Facebooku.