Busovača i njezin kraj su tijekom desetljeća iznjedrili mnoga velika imena koja su postala prepoznatljiva ne samo u Bosni i Hercegovini, već i diljem bivše Jugoslavije, Europe i svijeta. Jedno od tih značajnih imena je i inženjer Josip Slišković, predvodnik europske radiotehnike. Rođen 1902. godine u Busovači, preminuo 1984. godine, Slišković je postao sinonim za inovacije u području radija i televizije.
Proces valorizacije lika i djela ing. Josipa Sliškovića, našeg nezaboravnog sumještanina, provodi posljednjih nekoliko godina gospodin Frano Slišković, danas sa sjedištem u Zagrebu, inače nećak ing. Josipa Sliškovića.
U ponedjeljak, 27. studenoga 2023. godine, gospodin Frano Slišković donirao je Tehničkom muzeju “Nikola Tesla” u Zagrebu radiouređaje konstrukcija i dizajna pionira austrijske i europske radiotehnike, inženjera Josipa Sliškovića. O ovom značajnom događaju razgovarali smo s gospodinom Frano Sliškovićem koji je s nama podijelio više informacija.
“U ponedjeljak sam iz svoje kolekcije predao Tehničkom muzeju “Nikola Tesla” Zagreb radiouređaje konstrukcija i dizajn pionira austrijske i europske radiotehnike, ing. Josipa Sliškovića (1902.-1984.). Ing. Josip Slišković, rođeni Busovljak, bio je konstruktor i dizajner cijevnih i tranzistorskih radioaparata, prvi europski mini radioaparati na baterije i mrežu, genij minijaturizacije radijskih sklopova. Začetnik tiskanih ploča, prekidača, baterija s ravnom anodom, osmislio je prve televizijske pokušaje (1929.), prvi TV prijenos Beč-London, istraživao filmsku tehniku, razvijao feritne antene, uvodio radio u željeznice i mnoge druge tehničke inovacije 20. stoljeća”, naglasio je gospodin Frano Slišković.
“Visoku afirmaciju u društvu postigao je svojim predavanjima koja su privlačila javnost, a 1949. prvi put je u Austriji predstavio ‘tranzistor’ kao poluvodič. U našoj široj javnosti relativno je nepoznat, zapostavljen i nepubliciran. Želja mi je rad i djelo ing. Josipa Sliškovića na području radiotehnike predstaviti hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj javnosti. Darovani predmeti ući će u fundus stalnog postava Tehničkog muzeja nakon izložbe 2024. pod nazivom ‘Od Morsea do e-maila’. Također, pripremam opsežnu publikaciju ‘Zlatni tragovi inženjera Sliškovića’, koja bi trebala izaći iz tiska naredne godine”, dodao je gospodin Slišković s ponosom u izjavi za grad-busovaca.com portal.
Gospodin Frano Slišković izrazio je zahvalnost voditelju Odjela zbirki Tehničkog muzeja “Nikola Tesla” što je prepoznao dragocjenost darovanih predmeta i veličinu djela ing. Josipa Sliškovića.
Vijest o ovom značajnom događaju podijelio je i sam “Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba”, naglašavajući kako su dulje vrijeme bili angažirani oko pribavljanja predmeta vezanih uz inženjera Josipa Sliškovića. Njegova postignuća na polju radiotehnike smatraju izuzetno impresivnima, te ističu da će darovani predmeti obogatiti fundus njihove zbirke Radijska i televizijska tehnika.
“Već dulje vrijeme angažirani smo oko pribavljanja predmeta vezanih za našeg zaboravljenog i široj javnosti slabo poznatog elektrotehničkog genija Josipa Sliškovića (1902.-1984.). Njega u Austriji smatraju jednim od pionira radija i televizije te se njegovi uređaji čuvaju u bečkom Technisches museumu. Lista postignuća ing. Sliškovića na polju radiotehnike je neočekivano impresivna te je sasvim nerazumljiv i nepravedan izostanak adekvatnog vrednovanja njegovog života i rada.
Spomenimo kako je od 1927. šef odjela za radio i pojačala ugledne austrijske tvrtke Kapsch te je već do konca 1920-ih inovativno konstruirao više radioprijemnika. Na Bečkom jesenskom sajmu 1930. predstavio je prvi eksperimentalno funkcionalni televizijski sustav u Austriji (odašiljač i 3 prijemnika), a on sam je prvi Hrvat koji se pojavio na TV ekranu i to 1936. u televizijskom prijenosu Leipzig – Berlin. Posebno je bio fokusiran na minijaturizaciju uređaja, pa je neposredno nakon II. svjetskog rata predstavio prvi europski radioprijemnik s mrežnim napajanjem pod nazivom Mucki koji je težio svega 1,8 kg. Na Institutu za fiziku Sveučilišta u Beču 1948. demonstrirao je rad tranzistora koje je sam izradio, a već sljedeće godine prikazao je svoju konstrukciju tranzistorskog radioprijemnika. Pod njegovim pokroviteljstvom tvrtka Kristallwerk AG proizvela je 1958. prvi europski potpuno tranzistorizirani radioprijemnik pod nazivom Taschensuper TS59.
Velikodušnošću gospodina Frane Sliškovića, nećaka ing. Sliškovića, fundus zbirke Radijska i televizijska tehnika obogaćen je s nekoliko raritetnih predmeta koji će sasvim sigurno pronaći mjesto u našem postavu i planiranim izložbama.”
Busovljak Josip Slišković – zaboravljeni hrvatski elektrotehnički genij
Josip Slišković, rođen 8. prosinca 1901. godine u Busovači, pokazao je svoju strast prema radiotehnici već tijekom Prvog svjetskog rata. Njegov utjecaj se proteže kroz niz inovacija, od prvog eksperimentalno funkcionalnog televizijskog sustava u Austriji 1930. godine, do konstrukcije prvog europskog radioprijemnika s mrežnim napajanjem nakon Drugog svjetskog rata.
Odrastao je u Busovači, a svoje školovanje nastavio je u Mostaru, diplomiravši na Višoj tehničkoj školi u Beču. Tijekom gotovo tri desetljeća rada u tvrtki “Kapsch”, postao je ključni čovjek koji je omogućio razvoj te danas vrlo uspješne tvrtke. Preminuo je 26. lipnja 1984. godine u Beču, a njegovi aparati čuvaju se u bečkom Tehničkom muzeju i muzeju tvrtke “Kapsch”. Tvrtka “Kapsch” mu je tijekom obilježavanja svoje 125. obljetnice odala počast nazvavši ga inženjerom stoljeća.
