spot_img
spot_img
Nedjelja, 16 lipnja, 2024

ICG predložila: Krizu u BiH riješiti zatvaranjem OHR-a

Međunarodna krizna skupina (ICG), ugledna ”think tank” organizacija koja je godinama modelirala stajališta koja su koristila međunarodnoj upravi u BiH za pronalaženje izlaska iz kompliciranih situacija, predložila je ovoga puta da upravo glavni međunarodni akteri, SAD i EU, započnu s demontiranjem Ureda visokog međunarodnog predstavnika i odlaskom sudaca stranaca iz Ustavnog suda.

ICG ovaj, jedan od najvećih iskoraka od Daytona do danas, povezuje s datumom otvaranja pregovora Europske unije s BiH te ga vidi kao put za deeskalaciju krize u zemlji.

Dva koncepta

Za posljednju, koja je uslijedila nakon nametanja izmjena Izbornoga zakona i donošenja rezolucije o Srebrenici, navode kako je jedna od najizazovnijih s obzirom na nagovještaj srpske strane da će započeti s odcjepljenjem, piše novinar Večernjeg lista Zoran Krešić.

U bi trebao iskoristiti početak pregovora o članstvu, na datum koji tek treba biti određen, da potakne dijalog o ponovnoj procjeni okvira Daytonskog sporazuma, koji podupire stalne krize između RS-a i visokog predstavnika. Oni bi trebali potaknuti bosanskohercegovačke čelnike da počnu artikulirati kako vide da njihova zemlja odbacuje potrebu za visokim predstavnikom i stranim sucima u svom sudu u korist konvencionalnijih demokratskih institucija i preuzimanja odgovornosti članstva u Uniji, navodi se u dokumentu naslova ”Pomažući očuvati BiH zajedno”.

Objasnili su kako bi Bruxelles trebao paralelno raditi sa SAD-om na zatvaranju OHR-a.

Možda će biti potrebno malo uvjeravanja: Washington vidi Dodika kao glavnu prijetnju bh. suverenitetu, a visokog predstavnika kao najmoćnije oruđe za njegovo obuzdavanje. Ipak, ako sukob između Dodika i Schmidta eskalira izvan kontrole, to bi stvorilo krizu na pragu EU-a. Odcjepljenje RS-a bi također bilo, ali u ovom trenutku ovlasti visokog predstavnika više nisu učinkovito sredstvo za njegovo zaustavljanje, već bi ga umjesto toga možda ubrzavale, smatraju analitičari Međunarodne krizne skupine.

Oni dodaju kako bi EU trebao učiniti sve što može kako bi BiH napredovala u istom smjeru. Podsjećaju kako je 2008. godine Vijeće za provedbu mira postavilo uvjete za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Većina njih je već ispunjena, a ostaje neriješeno samo pitanje raspodjele državne i vojne imovine.

EU bi trebao oživiti napor da se to riješi. U međuvremenu, preko Vijeća i Kvinte Bruxelles bi trebao inzistirati na tome da visoki predstavnik dobije potporu konsenzusa za bilo kakvu daljnju upotrebu svojih ovlasti, čije bi korištenje trebalo promatrati kao posljednje sredstvo kako bi izbjegao nepopravljivu štetu, ističu oni.

Izborni zakon

Smatraju kako je trenutačnu krizu moguće deeskalirati, ali ne zatezanjem konopca kako to smatraju najvažnije zemlje angažirane oko BiH, i spriječiti Schmidta da koristi bonnske ovlasti. Umjesto toga, po njima, bilo bi važnopotaknuti domaći dogovor o Izbornome zakonu kojim bi se određene Schmidtove izmjene stavile izvan snaga.

Prioritet EU-a trebao bi biti prekinuti krug eskalacije u kojem su blokirani Banja Luka i visoki predstavnik. Bruxelles i zemlje članice koje su angažirane u BiH, posebice Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska, trebale bi iskoristiti svoj utjecaj na visokog predstavnika kako bi obeshrabrile daljnju uporabu njegovih izvanrednih ovlasti jer bi to vjerojatno gurnulo RS dalje na putu odcjepljenja. Također bi trebale pritisnuti Dodika i vodstvo RS-a da ne provedu svoj kontroverzni – vjerojatno neustavan – novi zakon za nacionalne izbore 2026. Bosanskohercegovačka vladajuća koalicija trebala bi nastaviti sa svojim planovima da usvoji i zatim izmijeni Schmidtov nametnuti Izborni zakon, smatraju u Međunarodnoj kriznoj skupini, piše Večernjak.

Oni su u ovome izvješću razmatrali i mogućnosti realizacije Dodikovih prijetnji te su naveli kako bi eventualno mogle naići na plodno tlo u slučaju promjene geopolitičkih okolnosti. Prije svega, pobjede osuđenog američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

Trumpov unutarnji krug uključuje pojedince sa značajnim vezama s Beogradom,iako nije jasno kako bi Trumpova administracija gledala na odcjepljenje RS-a, zaključuju u ICG-u.

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti