Kustos muzeja Franjevačkog samostana u Fojnici fra Janko Ljubos podsjeća da bosanskohercegovačka državnost ima duboke korijene koje smo nažalost zanemarili. Tome su najviše doprinijeli politički sistemi, ali i današnji političari koji, kako ističe Ljubos, nemaju mentalni sklop da nas povedu u bolju budućnost.
Izvor: Klix.ba / Foto: Davorin Sekulić
Bosanskohercegovački franjevci su religijski, kulturološki i državni specifikum. Svojim radom, kulturom i stavovima vjekovima grade, napominju, njeguju i brane državnost BiH. U povodu 25. studenog, Dana državnosti BiH, u razgovoru za Klix.ba fra Janko Ljubos ističe bh. državnost, duboko ukorijenjenu u srednji vijek.
Iako je važno obilježiti 25. studeni, kojim se podsjećamo na 1943. godinu i prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, kada je usvojena Rezolucija kojom je osigurana puna ravnopravnost BiH u okviru jugoslavenske federacije, ali s historijskim granicama koje datiraju iz srednjeg vijeka.
Važno je naglasiti antifašističku borbu naroda BiH, važno je ne zaboraviti Mrkonjić Grad i 1943. godinu, tekovine ZAVNOBiH-a, čime je obnovljena državnost BiH. Međutim, jednako je važno podsjetiti na srednjovjekovne korijene i sve ono na čemu je zasnovana moderna državnost BiH.
U tom kontekstu franjevci i Franjevački samostan u Fojnici predstavljaju jednog od najvjernijih čuvara srednjovjekovne bosanske državnosti.
“Franjevci srednjovjekovne Bosne poznati su po svom požrtvovnom odnosu prema domovini. Voljeli su svoj narod, voljeli su Bosnu, i sve što su radili bilo je s velikom dozom poštovanja prema Bosni. U tom odnosu prema domovini treba tražiti fenomen franjevaca kao integrirajućeg faktora bh. društva kroz vjekove”, ističe fra Janko Ljubos u razgovoru za Klix.ba.
Mudrost, nagon za konstantnim dijalogom i predan rad pomogli su franjevcima da savladaju sve nevolje na koje su nailazili i da sačuvaju istinske vrijednosti do danas.
Ljubos ističe kako je nekada bespotrebno ponavljati otkud to da su franjevci preživjeli sve sisteme i promjene vlasti.
“Franjevcima je normalno i spontano živjeti s drugim i drugačijim, to je nama u genima”, ističe Ljubos.
Naš sugovornik dodaje kako smo zanemarili značajan dio naše prošlosti i našeg identiteta. Brzo smo se prilagođavali svakom novom sistemu, a istinske vrijednosti smo zaboravili. Svaka nova vlast još od osmanskog perioda je nastojala minimizirati prošlost.
“Zanemarivanjem naše prošlosti i identiteta došli smo do toga da današnji političari ne vide dalje od 1990-ih godina. Ipak, ja smatram da trebamo biti optimistični kada je riječ o našoj budućnosti, ali se mi kao narod i naš mentalitet moramo mijenjati. Mi imamo razloga za ponos, jer ako samo pogledate naš muzej i eksponate koje čuvamo, to je veliko bogatstvo i duboki korijeni koji nas podsjećaju na nekada postojanu državnost. Preduboki su korijeni države BiH, ne političkih stranaka, ne političkih sistema, to je sve prolazno, ali državnost ne možete zanemariti. Današnji političari su takvog mentalnog sklopa da nas ne mogu dovesti do pravog cilja. To građani trebaju shvatiti i da vjeruju da će BiH opstati, i da ćemo živjeti nekim boljim životom”, zaključio je Ljubos za Klix.ba.
Muzejska zbirka Franjevačkog samostana u Fojnici je nevjerojatno blago koje dokazuje i potvrđuje bh. postojanost. Ne radi se tu samo o ahdnami koji je sultan Mehmed II Fatih izdao bh. franjevcima. Ne moramo ni naglašavati značaj i vrijednost Fojničkog grbovnika, koji dokazuje srednjovjekovnu postojanost i bogatstvo. Franjevci čuvaju i bogatu numizmatičku zbirku, jedinstvenu galeriju umjetničkih slika te iznimno bogatu biblioteku.
Sve su to elementi koji podsjećaju i opominju na duboko ukorijenjenu bh. državnost koju ne smijemo zanemariti i na koju trebamo podsjećati.
