Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje pritišće čovječanstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Božje Riječi i potpomognuta dojmljivim liturgijskim činima, spomenula Gospodinovih patnji… Tumačeći Veliki petak, sveti Ivan Zlatousti primjećuje: Prije je križ označavao prezrenost, no danas je on nada spasenja. Postao je doista izvorom beskrajnih dobara; oslobodio nas je zablude, otjerao je naše tmine, pomirio nas je s Bogom, od nas koji smo bili neprijatelji Božji načinio je svoje ukućane, od stranaca načinio nas je svojim bližnjima: ovaj je križ uništenje neprijateljstva, izvor mira, spremište našega blaga (De cruce et latrone, I,1,4). (Iz kateheza Benedikta XVI.)
Fra Josip Jozić u homiliji tijekom večerašnjeg obreda Velikog petka u našoj župi istaknuo je:
“Iako dakle Isusovo razapinjanje ima puno slučajnosti, ništa se nije slučajno dogodilo nego je tako popraćeno točno kako stoji u Starome zavjetu, gotovo do sitnice. Možda se mi možemo upitati kako je moguće (ne uspoređujući s vlastitim životom), u to vrijeme kako su ljuti bili tako bešćutni, kako su pred svojim očima mogli gledati muku drugoga čovjeka, da su čak navijali da se ta muka održi, da se napravi. Taj slučaj je uvjetovan dvama razumijevanjima toga vremena, jedno državno, službeno. Onaj koji je obješen na križ, bio je neciviliziran čovjek, onaj koji je obješen to je čovjek koji se ne sprovodi logikom svijeta, to nije čovjek kojemu se može pripisati išta logično. S druge strane postojalo je židovsko razumijevanje koje je išlo iz vjerske razine. Ono se pozivalo na Stari zavjet, Ponovljeni zakon.”
Naglasio je, da na Veliki petak taj križ ujedinjuje i ljudsko i božansko. Ljudsku logiku, i božansko, to jeste moć. Dakle, sam križ Isusov pokazuje da je na križu prisutno oboje. “To nam je opomena, s ljudske strane postoji preuzetnost u pameti, i u logici, a s vjerske u vječnost.”
“Ja znam da u našem životu ima dosta toga što bi se moglo smatrati nelogičnim ili ljudskim i počevši do nekih ljudskih odnosa, smrti, umiranja, bolesti kojima nije pronađen lijek. Ali znam također, da ih ima i u vjeri, križ nam je upozorenje i za jedno i za drugo. I za ono što je pametno i što je vjersko. Dao Bog da u našem životu ono što je nelogično bude poneseno onako kako je to Isus ponio… “, naglasio je fra Josip Jozić.
Podsjećamo:
Sutra je VELIKA SUBOTA! Taj dan je bdijenje kod Isusova groba od 8:00 sati.
Taj dan je i blagoslov jela: u župnoj crkvi u 9:00, 10:00 i 11:00 sati, na Čepu u 10:00 i u Barama u 11:00 sati.
Obredi Velike subote počinju u 20:00 sati. Sve vas pozivamo na obrede Svetog vazmenog trodnevlja.
