Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je kao prvu destinaciju na balkanskoj turneji posjetio Bosnu i Hercegovinu, i to u predizbornoj kampanji, što je i za sebe ocijenio iznimno važnim, piše Večernji list BiH. Tom prigodom BiH i Turska potpisale su sporazum o zaštiti tajnih podataka u oblasti vojne industrije, dok je pak nagoviješteno kako bi državljani dviju zemalja uskoro mogli putovati samo s osobnom iskaznicom. Erdoğan se očitovao i o izbornoj reformi pa se usprotivio intervenciji visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u Izborni zakon, što traži hrvatska strana kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata od Bošnjaka na općim izborima koji će se u zemlji održati početkom listopada.
Hvalili turskog čelnika
– Odluke oko Izbornog zakona donose ova trojica lidera. Ovdje ne trebamo imati intervenciju visokog predstavnika. Mi smo protiv bilo kakvih intervencija oko ovog demokratskog procesa – rekao je Erdoğan na zajedničkoj konferenciji za novinare u Sarajevu s trojicom članova Predsjedništva BiH – Šefikom Džaferovićem, Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom. Bio je to Erdoğanov odgovor na upit hoće li se Turska uključiti u izbornu reformu, kao i hoće li se o tome razgovarati tijekom posjeta Zagrebu. Turski predsjednik naveo je kako dolazi u BiH u vrijeme pred izbore, što je ocijenio iznimno važnim za Tursku. – Od vitalnog je značaja da izbori 2. listopada budu konstruktivni i transparentni. To nije važno samo za BiH nego i za cijelu regiju. Želim da izborni rezultat bude od koristi za BiH – dodao je. Trojica članova državnog vrha odreda su hvalila Erdoğana, a očekivano su bila podijeljena oko izborne reforme. Bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović rekao je kako je to unutarnje političko pitanje BiH, dok je hrvatski član Željko Komšić, kojega većina Hrvata smatra nelegitimnim, istaknuo kako Schmidt “treba razmisliti o posljedicama” takve eventualne odluke. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je pak ponovio kako BiH nema visokog predstavnika, tvrdeći da se Schmidt “lažno predstavlja u BiH”. Dodik osporava njemačkome političaru na čelu međunarodne uprave legitimitet s obzirom na to da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Također se usprotivio nametanju odluke visokog predstavnika, ali je izrazio razumijevanje za očekivanja hrvatske strane u BiH da ima legitimne političke predstavnike. Pri tome je neizravno prozvao Komšića da na izborima dobiva “hrvatski predznak bošnjačkim glasovima”. Jasno je da turski predsjednik Erdoğan jedini može vršiti pritisak na Bakira Izetbegovića i Bošnjake u BiH da pristanu na izmjenu Izbornog zakona. Izvjesno je da hrvatski predsjednik Milanović i premijer Plenković vjeruju u podršku turskog predsjednika Erdoğana nadajući se da će olabaviti stav Bakira Izetbegovića i glavnih jastreba među Bošnjacima u vezi s političkim pravima bosanskohercegovačkih Hrvata. Posjet turskog predsjednika, unatoč javnom protivljenju nametanju odluke od međunarodne administracije, turski analitičar Hassan Tahrawi ipak vidi u mogućem posredovanju o izbornoj reformi.
Izborna računica
– Nakon uspješnog posredovanja između Rusije i Ukrajine u vezi s izvozom žitarica, Erdoğan danas pokušava biti posrednik svuda. Čisto sumnjam da neće uspjeti nešto postići vezano uz Izborni zakon u BiH. On ima veliki utjecaj na bošnjačke političare koji ga iznimno poštuju i slušaju. Mnoge turske kompanije posluju dugi niz godina u BiH. Ondje su otvorene i mnoge turske obrazovne i kulturne ustanove, kao što su Internacionalni univerzitet u Sarajevu, Maarif škole i Institut “Yunus Emre”, koji su prisutni i u drugim zemljama regije, ali i šire. Nije tajna da Erdoğana čekaju iznimno teški i neizvjesni izbori u lipnju iduće godine te je on već sad u izbornoj kampanji koja uključuje i vanjskopolitičke poteze te pokušaje obuzdavanja zamalo troznamenkaste inflacije mimo povećavanja bankovnih kamata. Poznato je da nekoliko milijuna birača u Turskoj ima bošnjačko podrijetlo, a taj broj svakako nije zanemariv. Zbog toga sam siguran da će Erdoğan uspjeti postići neki dogovor, odnosno kompromis kako bi zadovoljio ponajprije Bošnjake u BiH, a zatim i one u Turskoj, na čije glasove računa – uvjeren je Hassan Tahrawi.
