U kratkom vremenskom periodu Tuzlanska županija je u fokusu regionalne javnosti bila zbog nezapamćenih tragičnih slučajeva.
Prvo je u lipnju učenik osnovne škole u Lukavcu ranio nastavnika, a onda su se dogodile tragedije u Gradačcu i Živinicama. Također i u Bijeljini koja, kao i Tuzlanska županija, geografski pripada sjeveroistoku Bosne i Hercegovine u ponedjeljak uvečer prijavljen je još jedan tragičan događaj.
Zbog složenosti države u entitetima su na snazi i različiti zakoni, ali stručnjaci su jednoglasni u ocjeni da mora doći do izmjena Kaznenog zakona i pooštravanju sankcija za nasilnike kada je u pitanju obiteljsko ili rodno zasnovano nasilje.
Mi zaista imamo rješenje ukoliko bi smo izmijenili Kazneni zakon i pojačali sankcije za neadekvatna ponašanja u smislu obiteljskog nasilja. Ono što je važno je da na vrijeme reagiramo, da povjerujemo i da prepoznamo ukoliko se neko obrati sa takvim gorućim problemom.
Sama zabrana prilaska koja traje određeni broj dana i na određeni broj metaranije dugoročno rješenje ukoliko imamo situaciju da žena sa dvoje ili troje djece ili ukoliko je trudna nakon izlaska iz sigurne kuće ona nema mogućnost da dalje adekvatno nastavi sa svojim životom.
Vrlo često se događa da su to žene koje su ekonomski ovisne o nasilniku, a s druge strane neadekvatno reagiranje javnih institucija koje su u obavezi pružiti pomoć i podršku na neki način jednu takvu osobu natjeraju da se ponovno vrati nasilniku kako bi prehranila svoju djecu, rekla je za Anadolu prof.dr Lejla Kuralić Ćišić sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Danijel Vasilj, socijalni pedagog i asistent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na Odsjeku poremećaju u ponašanju smatra kako je nasilje u obitelji kompleksan fenomen i da se jako malo govori o tretmanu počinitelja nasilja u obitelji.
Godinama unazad se priča o rodnoj ravnopravnosti, priča se o zaštiti žena žrtava nasilja i općenito žrtava nasilja unutar obitelji, međutim nekako se tome pristupa taksativno, dajte da označimo kvadratić na listu da smo mi to uradili. Mi imamo jako dobre zakone, izvrsne akcijske planove, strategije, ali nama nedostaje primjena svega toga u praksi.
S druge strane stoji činjenica da jedini učinkovit način kako sprječavati nasilje u obitelji, odnosno rodno zasnovano nasilje, je da imamo rani rad i sa dječacima i mladićima jer jedini način da prekinemo rodno zasnovano nasilje je da uključimo mladiće u priču o tome na koji način da se to zaustavi, da ih se educiraju, da ih se osnaže, da i oni sami ne budu žrtve onog patrijarhalnog odgoja koji je prisutan u BiH, ali i u čitavom regiji, istakao je Vasilj.
Diskutabilno je, smatraju, da izricanje samo zaštitne mjere može biti učinkovito i smatraju da je veoma važan na dokazima utemeljen tretman osoba koje počine neki vid obiteljskog nasilja.
Po meni je obiteljsko nasilje, možemo ga tako preimenovati, kao pokušaj ubojstva, da stavimo za to kaznu zatvora 20 godina i mislim da s izricanjem dvije takve kazne po sustavu mjera zastrašivanja zaista bi djelovale u pozitivnom smislu i došlo bi do redukcije ovakvih situacija. Sada imamo da je krenula imitacija to je inače tako i za očekivati kada se dogodi jedan ovakav događaj.
Mi ne možemo točno znati šta se događa u glavi čovjeka koji je počinio takav čin, ali možemo reći da više čimbenika utiče na sve to. Ako krenemo od stanja nihilizma, odnosno apatije, otuđenja ljudi od ljudi, nevjerovanja, ukoliko u drugima vidimo samo ono što je loše gdje na neki način i prije nego što krenemo s nekom aktivnošću mi očekujemo loš ishod i nekakva kulminacija negativnih događaja i ekstremni raspon između ultra bogatih, mislim mi živimo u dobu kapitalizma, ali je danas ovo ekstremno izraženo jer imamo one koji ne mogu zadovoljiti svoje osnovne ljudske potrebe, da prehrane dijete.
Mislim da je raskol svega toga uz kulminaciju tvari koji mijenjaju stanje svijesti osobe kao što su steroidi ili narkotička sredstva znači mogu u potpunosti dovesti do jedne krize svijesti gdje osoba ne može da razluči šta u nekom momentu treba da poduzme, mišljenja je prof.dr Lejla Kuralić Ćišić.
OSCE je priopćio da je duboko potresen pokušajem femicida koji se dogodio u Bijeljini, ocjenjujući da sve veći broj ovakvih slučajeva i cjelokupno stanje kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje izazivaju zabrinutost i uznemirenost.
Navode da je od 2015. godine 56 žena izgubilo život u Bosni i Hercegovini, a samo u 2021. i 2022. godini počinjeno je 19 ubojstava koja se mogu kvalificirati kao femicid.
Prema istraživanju OSCE-a, čak 48 posto žena u BiH doživjele su neki oblik zlostavljanja, uz napomenu da od tog broja, čak 84 posto slučajeva zlostavljanja nije prijavljeno. Hitno djelovanje je imperativ, smatraju u OSCE-u.
Svim razinama vlasti u BiH prioritet mora biti sprječavanje i odgovor na rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje u obitelji. Uz međusobnu suradnju možemo iskorijeniti te zločine koji čine neprihvatljivu štetu i pojedincima i društvu. Vjerujemo da će nadležni organi pokazati odgovornost i dati prioritet rješavanju ovog hitnog problema. Izgovori više nisu prihvatljivi, jer svaki dan koji prolazi može rezultirati sa još više izgubljenih života, navodi se u priopćenju OSCE-a.
