spot_img
spot_img
Utorak, 30 travnja, 2024

Prošle godine BiH izvezla električne energije u vrijednosti od milijardu i 74 milijuna KM

BiH je u 12 mjeseci prošle godine ostvarila značajne iznose izvozom proizvoda.

Kako se navodi u službenoj statistici, najviše je izvezeno električne energije, legure aluminija, električnih provodnika…, dok su među proizvodima koji su uvezeni najveću vrijednost imali gorivo i nelegirani aluminij.

Pokrivenost uvoza izvozom

Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do prosinca 2022. godine izvoz je iznosio 17 milijardi i 974 milijuna maraka, što je za 25,9 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 28 milijardi 636 milijuna maraka, što je za 32,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi i 662 milijuna maraka. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 3 milijarde i 304 milijuna KM, što je za 37,3 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 3 milijarde i 517 milijuna marka, što je za 27,3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 93,9 posto. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 13 milijardi i 226 milijuna maraka, što je za 27,2 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 16 milijardi i 297 milijuna maraka, što je za 28 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 81,2 posto, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH. O toj tematici svoj komentar za klix.ba dao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Ovo je bilo sasvim očekivano, razumijevajući da smo u prošloj godini imali izniman rast cijena energenata, ponajprije nafte i naftnih prerađevina. Imali smo i promjenu odnosa eura i dolara. Navedeno je narušilo odnos razmjene, posebice vrijednost uvoza za Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, došlo je do značajnog rasta izvoza, objašnjava Čavalić.

Ekonomski analitičar dodaje kako po pitanju vanjskotrgovinskih aktivnosti imamo veći rast vrijednosti u usporedbi s količinom razmjene. To je izravna posljedica inflacije.

Hoće li se taj trend nastaviti ubuduće, najvećim dijelom ovisi o tijeku energetske krize, kao i potencijalnog usporavanja ekonomske aktivnosti. Ako bi došlo do značajnog usporavanja europskih ekonomija, poput Njemačke i Italije, onda bi došlo do pada našeg izvoza, kazao je Admir Čavalić za klix.ba.

Donosimo i pet proizvoda kod kojih su ostvareni najveći izvoz i uvoz. Kako je priopćeno, u 2022. godini Bosna i Hercegovina najviše je izvezla električne energije, i to u vrijednosti od milijardu i 74 milijuna maraka, a uvezla dizelskog goriva – u vrijednosti od dvije milijarde i 370 milijuna maraka, objavljeno je na stranici Agencije za statistiku BiH u publikaciji “Bosna i Hercegovina u brojevima 2022.”.

Među top pet proizvoda koji su uvezeni prošle godine u BiH nalaze se i lijekovi za pojedinačnu prodaju, kojih je uvezeno u vrijednosti od 413 milijuna maraka. Među najčešće uvezenim proizvodima je i nelegirani aluminij, kojeg je lani u Bosnu i Hercegovinu uvezeno u vrijednosti od 810.920.000 maraka.

Kamenog ugljena za proizvodnju koksa lani je uvezeno u vrijednosti od 782.830.000 maraka. Osim izvoza, zabilježen je i uvoz električne energije, a vrijednost uvoza je tijekom 12 mjeseci prošle godine iznosila 393.530.000 maraka. Kad je riječ o izvozu, odmah nakon električne energije, u najvećoj vrijednosti izvezeno je legure aluminija, čija je vrijednost dosegnula 865.935.000 maraka.

Koksa i polukoksa od kamenog ugljena, prema podacima, izvezeno je u vrijednosti od 439.383.000 KM. Vrijednost izvezene željezne/čelične konstrukcije tijekom 2022. godine iznosila je 381.212.000 maraka, a električnih je provodnika iz BiH izvezeno u vrijednosti od 321.072.000 KM.

Kretanje dobara

U statistici robne razmjene BiH s inozemstvom temeljni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava. Statistika robne razmjene BiH s inozemstvom u načelu obuhvaća sva kretanja dobara između rezidenata i nerezidenata, koja ulaze ili napuštaju carinski teritorij Bosne i Hercegovine i time utječu na povećanje ili smanjenje materijalnih resursa zemlje, bez obzira na to je li uključena promjena vlasništva, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti

LM