Bosna i Hercegovina itekako je ovisna o financijskim i ekonomskim kretanjima u Europskoj uniji kao glavnom trgovinskom partneru, pa i podaci koje objavljuju mjerodavne institucije EU-a o inflatornim kretanjima na tom prostoru treba pozorno pratiti. Inflacija u Europskoj uniji primjetno je ubrzala u prosincu, prateći snažniji rast cijena u eurozoni, izvijestio je Eurostat.
Ne ovisimo sami o sebi
Na razini EU-a godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji omogućava usporedbu među zemljama članicama, uvećana je u prosincu lani na 3,4 posto s 3,1 posto u prethodnom mjesecu. Na mjesečnoj razini cijene su blago porasle, za 0,1 posto, nakon što su u studenome bile smanjene 0,4 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda. U prosincu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena HICP-om, iznosila 2,9 posto, ubrzavši prvi put od travnja, potvrdio je Eurostat procjenu objavljenu početkom siječnja. U studenome je iznosila 2,4 posto.
Najviše je u prosincu u zoni primjene eura poskupjela svježa hrana, za 6,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, primjetno više nego u studenome. Na mjesečnoj razini cijene su u prosincu u 20-članom gospodarstvu porasle za 0,2 posto nakon što su u studenome pale prvi put od srpnja, i to za 0,6 posto. Među zemljama EU-a koje nisu u sastavu eurozone daleko najvišu stopu inflacije imale su Češka i Rumunjska, od 7,6 odnosno 7 posto. U Poljskoj, vodećem gospodarstvu izvan eurozone, iznosila je 6,2 posto. Među zemljama eurozone najviše su ipak porasle cijene u Slovačkoj, za 6,6 posto u odnosu na prosinac prethodne godine.
Slijedi za BiH vrlo važan trgovinski partner – Austrija s rastom potrošačkih cijena od 5,7 posto. Blizu je i nama također vrlo važna susjedna Hrvatska s cijenama, prema HICP-u, višim za 5,4 posto u odnosu na prosinac 2022. godine, kad je godišnja stopa inflacije iznosila 12,7 posto. U studenome lani iznosila je 5,5 posto. Na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u Hrvatskoj u prosincu bile za 0,3 posto niže nego u studenome, kada su se smanjile za 0,4 posto u odnosu na mjesec prije. Najbliža Hrvatskoj bila je na kraju godine Mađarska, koja nije u sastavu eurozone, s rastom potrošačkih cijena od 5,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najblaže su ipak na godišnjoj razini u prosincu porasle potrošačke cijene u Danskoj, za 0,4 posto, te u Italiji i Belgiji za 0,5 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u studenome lani u prosjeku su bile niže za 0,1% u odnosu na listopad, dok je godišnja inflacija iznosila 1,7%, objavila je Agencija za statistiku BiH početkom ove godine. Alkoholna pića i duhan u studenome su u prosjeku bili skuplji za 0,1% u odnosu na listopad, stanovanje i režijski troškovi za 0,5%, namještaj i uređaji za kućanstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,7%, zdravstvo za 0,3%, za koliko su u prosjeku poskupjela ostala dobra i usluge. Odjeća i obuća u studenome su u prosjeku bile jeftinije za 1,7 % u odnosu na listopad, prijevoz za 1,9% te rekreacija i kultura za 0,1%.
Podaci Centralne banke
Inflacija je u listopadu iznosila 2,1%, što predstavlja, navode iz Centralne banke BiH, neočekivano brzo usporavanje u odnosu na prethodne mjesece.
– Prosječan rast cijena značajno je različit promatrano po entitetima. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku za listopad, u RS-u je zabilježena godišnja inflacija od 3,8%, dok je u FBiH zabilježeno stagniranje cijena od 0,1%, prema čemu je ova stopa inflacije daleko najniža u okružju. Unatoč visokoj osnovici iz prethodne godine, ključni razlog za pad cijena u Federaciji BiH dolazi od režijskih troškova, gdje su cijene električne energije, plina i drugih energenata, prema službenim podacima, zabilježile pad od 14,5% na godišnjoj razini. Istodobno, ovaj pododjeljak zabilježio je rast cijena od 4,5% u RS-u – navodi se u procjeni Centralne banke. U 2024. očekuje se da će ukupna inflacija iznositi 2%, a temeljna 4,4%.
