Novi trend zapošljavanja stranih radnika nikako ne odgovara evidencijama prema kojim Bosna i Hercegovina ima 335.386 nezaposlenih osoba.
Ovo je zaključak sugovornika s kojima je razgovarao portal Klix, a suglasni su i u tome da, prema svemu sudeći, zavodi za zapošljavanje preuzimaju ulogu zavoda za zdravstveno osiguranje.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH upravo se “iz prve ruke” suočio s nedostatkom radnika te je njegova tvrtka bila primorana zaposliti strance.
Smatra da je na našem tržištu veća potražnja od ponude te kako mnogi građani “crpe” zdravstveno osiguranje preko zavoda za zapošljavanje.
Malo je aktivnih tražitelja posla jer rade van države ili ‘na crno’. Mislim da je od tog broja već četvrtina u Njemačkoj, Austriji.., napominje on.
A onda, dodaje, dolazi do situacija da i koji traže posao biraju jer žele manje zahtjevne poslove.
Vi pošaljete zahtjev zavodima i oni vam pošalju popis ljudi koji su na birou i vi ih zovete, kaže Smailbegović za Klix.ba.
Navodi kako se neki radnici jave, ali da odustanu ili se uopće i ne jave na oglase na posao. Jedina opcija su onda strani radnici, a u tvrtki gdje je Smailbegović zaposlen, ima ih oko 20.
Nama stranci do unazad godinu dana nisu ni trebali pa nitko nije te propise nije ni gledao. Procedure su kompleksne i duge, na svakom koraku možete izgubiti po mjesec dana do tri. Uglavnom to traje od osam do 12 mjeseci, a onda dosta njih i odustane, pojašnjava Smailbegović.
Kaže da je imao sličnu situaciju gdje radnici zbog dugotrajnih proceduraodustanu od posla. Smailbegović također napominje da neki od njih dođu, ali brzo pobjegnu u drugu zemlju.
Strani radnici se traže preko agencija te poslodavci rade online intervju, gledaju zanimanje, bračno stanje potencijalnog zaposlenika…
Potpisivanjem zahtjeva za jamstveno pismo, poslodavac preuzima kompletan financijski rizik ukoliko taj radnik sutra pobjegne te ga naše vlasti uhvate i smjeste u prihvatne centre. To je 100 ili 150 eura koliko košta njihov smještaj i sve to kompanija preuzima kao rizik. Zato mnoge kompanije i odustanu te se ne žele upuštati u to, navodi Smailbegović.
Kako riješiti problem?
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić smatra daslužbeni podaci zavoda za zapošljavanje daju pogrešnu ili još izravnije lažnu sliku o stanju nezaposlenosti.
Naročito, ako usporedimo ove podatke s regijom: 88.327 nezaposlenih u Hrvatskoj, 375.793 nezaposlenih u Srbiji, 101.558 zaposlenih u Sjevernoj Makedoniji i 35.415 nezaposlenih u Crnoj Gori.
Čavalić za Klix.ba navodi kako ovi podaci pokazuju niz nelogičnosti te da je problem vjerojatno u našim statistikama.
Tu se prvenstveno misli na evidencije zavoda za zapošljavanje. Mijenja se uloga zavoda za zapošljavanje i zavoda za zdravstveno osiguranje jer jedni preuzimaju aktivnosti drugih, rekao je Čavalić.
Napominje da će se za nekoliko dana održati sjednica o Nacrtu zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba koji bi mogao riješiti to pitanje na način da se izdvoje aktivni i pasivni tražitelji posla, piše Klix.
Idealno bi bilo da se usvoji inicijativa da svaki građanin ima zdravstveno osiguranje. Neki građani dolaze iz drugih zemalja gdje uzmu recimo godišnji odmor da bi se prijavili na biro zbog zdravstvenog osiguranja. Imamo taj apsurd desetljećima i sada je vrijeme da ga riješimo, smatra Čavalić.
Po uzoru na susjednu Hrvatsku, fokus bi trebao biti na kontinuirane programe zapošljavanja, a ne da se oni rade nekoliko puta godišnje.
Činjenica je da nedostaje radnika i to svi vidimo, ali službena statistika to ne prepoznaje. Imamo dvije stope koje se prate: registrirana i anketna. Anketna pokazuje daleko manji broj nezaposlenih i to je vjerojatno realnija slika, navodi on.
Prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti je u prvom kvartalu ove godine iznosila 13,5 posto.
A kako Čavalić kaže, bit priče o zdravstvenom osiguranju je da se samo doda stav gdje se nabrajaju oni koji su korisnici zdravstvenog osiguranja te da se dopuni da su to” “i svi ostali građani FBiH”.
Na proračun koji iznosi više od sedam milijardi KM, na ovu stavku bi bilo utrošeno oko 50-60 milijuna pod uvjetom da svi koriste zdravstveno osiguranje te godine, navodi Čavalić.
U praksi bi to iznosilo dosta manje, oko nekih 30.000 milijuna KM. Ja sam dobio informaciju da postoji oko 10 posto neosiguranih građana. To nije dobro, trebamo ih zaštititi, pojasnio je zastupnik.
Vlada Federacije BiH je, čini se, razumjela problem nedostatka radne snage te su prije nekoliko dana utvrdili i uputili u procedure Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca.
Navode kako na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih, ali da te osobe ipak ne traže posao nego su zavedeni samo zbog zdravstvenog osiguranja i drugih eventualnih socijalnih naknada.
Izmjenama i dopunama se propisuje da je županijska služba rješenje o radnoj dozvoli dužna donijeti u roku od najduže 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Zatim se dodaje i odredba po kojoj postupak i proceduru izdavanja radne dozvole strancu koji namjerava registrirati obrt propisuje Federalno ministarstvo, u roku od najduže 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
