Desetine milijuna KM iznosi šteta zbog rada još triju “javnih” poduzeća
Javno poduzeće Šumsko gospodarsko društvo “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. Mostar godinama pokušava dokazati ono što je već zapisano u sudskome registru – da su jedino javno poduzeće na razini županije koje ima status tijela javne vlasti, odnosno koje je zaduženo za gospodarenje državnim šumskim blagom i zemljom, no unatoč tomu, raznim makinacijama Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, njihove inspekcije te sudova, to nije slučaj koji pogoduje nekolicini javno-privatnih kompanija te kojim se nanosi golema šteta HNŽ-u.
Iznimka u HNŽ-u
Sve druge županije imaju jedno javno poduzeće, no to se u HNŽ-u ne želi dopustiti, što sugerira postojanje kriminalne veze, a posebice jer je “krčmi” državna imovina, što je slično onomu zbog čega je u RS-u reagirao OHR. To svake godine rezultira oštećivanjem HNŽ-a za više desetaka milijuna maraka.
Iz ove kompanije navode kako je danom upisa u sudski registar ovo društvo steklo status organa javne vlasti, odnosno tijela kome su na korištenje i upravljanje dana prava i obveze u pogledu korištenja, uzgoja, zaštite i raspolaganja ovim prirodnim bogatstvom na području Hercegovačko-neretvanske županije.
To je potvrdio i Ustavni sud BiH svojom presudom iz 2020., kada je naveo kako su “Šume Hercegovačko-neretvanske”… javna ustanova u istom statusu kao i nosilac javne vlasti… No, unatoč tomu, usporedno funkcioniraju još tri javna poduzeća – Šumarstvo “Prenj” d.d. Konjic, Šumarstvo “Srednje Neretvansko” d.d. Mostar te Šumarstvo “Ljuta” d.o.o. dok su “Šume Herceg Bosne” d.o.o. Mostar u stečaju.
Unatoč tomu što je javno poduzeće “Šume” Hercegovačko-neretvanske steklo prava gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištem na temelju ugovora o prijenosu poslova gospodarenja svim državnim šumama i šumskim zemljištem u administrativnim granicama HNŽ-a te ugovora o prijenosu poslova gospodarenja državnim šumama s Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u praksi se događa posve suprotno.
– Prava ostalih šumskogospodarskih društava, koja još uvijek nezakonito koriste ovu državnu imovinu, prestala su stupanjem na snagu zakona o šumama Federacije BiH, a koji su se nakon stupanja ovog zakona upisivali kao vlasnici državne imovine, pozivajući se na utvrđena prava prije stupanja ovog zakona na snagu – navodi se u informaciji ravnatelja Trpimira Jelića koji je dostavio Vladi HNŽ-a.
Pojašnjava se da se sve događa zbog propusta zemljišnoknjižnih ureda općinskih sudova koji zanemaruju činjenicu da su u izlaganju katastra nekretnina utvrđivana prava za razdoblje 1989. – 2002., ali i zanemaruju činjenicu da je nakon stupanja na snagu rješenja o izlaganju stupio na snagu Zakon o zemljišnim knjigama koji je ograničio prava vlasništva kao i Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Tvrdi kako su tri “javna” poduzeća, u kojima postoji i privatni kapital, morala biti izbrisana iz registra suda. Po istim navodima, druga poduzeća imaju pravomoćne mjere zabrane nadležnog organa Federalne uprave za inspekcijske poslove, koje je potvrdio Županijski sud u Sarajevu i Vrhovni sud Federacije BiH, no još uvijek nisu stupile na snagu.
Lažirani upis
– Jasno je da ista (poduzeća) obavljaju djelatnost za koju nisu registrirana te da nezakonito raspolažu dobrima od općeg interesa, a sama djelatnost istih u suprotnosti je s javnim interesom te time stječu višemilijunsku imovinsku korist – ističe Jelić.
Iako javno šumsko poduzeće HNŽ-a osporava legitimitet, u drugim poduzećima nitko od tih subjekata nije pokrenuo upravni spor, kako bi se osporili navedeni upravni akti, koje su donijela nadležna tijela vlasti, što zapravo potvrđuje činjenicu tko je u pravu. Jelić tvrdi kako se godinama tolerira kriminal s upisom u zemljišne knjige.
– Postavlja se pitanje kako je moguće da su se navedena poduzeća upisivala kao vlasnici ili korisnici na nekretnine u državnom vlasništvu – 15 i više godina nakon što su im sva prava prestala zakonom, odnosno Zakonom o šumama iz 2002., kada su sudovi bili obvezni pri uspostavi zemljišnih knjiga ograničiti prava koja su stečena prije stupanja na snagu spomenutog zakona – ističe on.
Izvor: Večernji list
