spot_img
spot_img
Petak, 29 ožujka, 2024

VIDEO Jedna od najljepših ljubavnih drama snimana u Busovači borila se za Zlatnu palmu 1956. godine

Jedno od najpoznatijih djela Isaka Samokovlije – “Hanka”, nastalo je po istinitom događaju koji se odvio u Busovači. Djelo je prvo napisano kao pripovjetka, a zatim ekranizirano.
Film “Hanka” se prije svega pamti kao ljubavna drama nastala prema istinitom događaju, koji je na papir prenio Isak Samokovlija, jedan od najistaknutijih bh. književnika koji je kao ugledni ljekar radio u bolnici u Fojnici. Čuo je tada za životnu dramu lijepe Ciganke Hanke i Sejde, koji su živjeli u naselju Klokoti u blizini Busovače. Ubistvo Hanke dogodilo se u krčmi čiji je vlasnik bio mještanin, izvjesni Jović, a očevidac događaja Bogdan Jović, sin pokojnog krčmara, 1963. godine izjavio je :
– Sjećam se da joj je glava bila iznad potočića koji i danas protječe glavnom ulicom Busovače.
Nakon što se Hanka odbija udati za ceribašinog sina Mušana, on naređuje njenu otmicu, ali je spašava Ciganin Sejdo i oni se vjenčavaju. Kada se ceribaša, iz osvete, pobrine da Sejdo ostane bez posla, on, ogorčen, pali Mušanovu kovačnicu i dospijeva u zatvor.
Po izlasku iz zatvora Sejdo postaje ljubavnik Hankine rodice Ajkune, a kada se ipak vrati Hanki, ona mu se sveti tvrdeći da je bila Mušanova ljubavnica i da nosi Mušanovo dijete. U ljubomori Sejdo je ubija i tek tada saznaje da je bila nevina i da je do posljednjeg trenutka voljela samo njega.

“Hanka” se za Zlatnu palmu borila 1956. godine

Po povratku iz Hollywooda početkom pedesetih godina prošlog stoljeća redatelj Slavko Vorkapić posvetio se noveli “Hanka” Isaka Samokovlije, na osnovu koje je 1954. godine počelo snimanje istoimenog filma. Jugoslavenska javnost bila je oduševljena činjenicom da se Vorkapić, koji je u Americi bio cijenjen kao slikar i važna ličnost “Paramounta” i MGM produkcije, odlučio posvetiti umjetnosti koja je na ovim prostorima bila tek u povoju.

Oduševljeni Čaplin

O kakvom umjetniku je bila riječ, dovoljno govori činjenica da je kratkometražni film “Život i smrt holivudskog statiste br. 9413”, u kojem je Slavko bio zaslužan za snimanje, crteže i veći dio režije, izazvao brojne rasprave u holivudskim umjetničkim krugovima, bio prikazivan u skoro 700 američkih kina, a ovim ostvarenjem bili su oduševljeni i čuveni Charlie Chaplin te Josef von Sternberg, koji ga je i preporučio čelništvu “Paramounta”.

Zajedno s Isakovićem napisao je scenarij za film u kojem glavnu žensku ulogu dodjeljuje svojoj snahi Veri Gregović. Rođena Beograđanka koja je tada imala 28 godina našla se pred kamerama zajedno sa Sarajlijom Jovanom Miličevićem, koji je utjelovio Sejdu, zatim prvakom Drame Narodnog pozorišta u Sarajevu Mihajlom Mrvaljevićem, koji je glumio Mušana, te jednom od najvećih srbijanskih glumica Mirom Stupicom, odnosno Ajkunom.

Film “Hanka” nastao je 1954. godine u produkciji “Bosna filma”, a prvo prikazivanje upriličeno je 1. siječnja 1955. Godinu kasnije prikazan je na filmskom festivalu u Cannesu, kada je bio nominiran za Zlatnu palmu.

Ljudske tragedije

– Niko od mene nije tražio da učinim nešto po pitanju prikazivanja filma „Hanka” u Americi, a da je prikazana, možda bi se producenti tamo zainteresirali za Veru.

Filmovi tog vremena inspirirani su Drugim svjetskim ratom, a “Hanka” se prije svega pamti kao ljubavna drama nastala prema istinitom događaju, koji je na papir prenio Isak Samokovlija, jedan od najistaknutijih bh. književnika koji je kao ugledni ljekar radio u bolnici u Fojnici.

Isak Samokovlija je poznati bosanskohercegovački književnik, autor djela s bosansko-židovskom tematikom. Po zanimanju je bio liječnik, a živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

Rođen je 1889. godine u obitelji sefardskih židova. Njegova se obitelj doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču.

Nakon studija, Samokovlija je radio kao liječnik u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoje prvo djelo “Rafina avlija” objavljuje 1927. godine, a dvije godine kasnije izlazi i zbirka pripovijetki “Od proljeća do proljeća”, u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Jedno od njegovih najpoznatijih djela “Hanka”, nastalo je po istinitom događaju koji se odvio u selu Klokoti kod Busovače. Samokovlija je prvo napisao pripovijetku, a zatim dramu koja je ekranizirana. O Hanki je Samokovlija rekao:

“Jedne večeri vraćao sam se kući poslije seciranja tijela ubijenih Ciganke. Naime, kao liječnik izvršio je samu sekciju leša Ciganke Hanke koju je njen muž Sejdo ubio. On je ubio Hanku jer mu je ona pred ostalim Ciganima rekla da ga je varala i da nosi tuđe Međutim, sekcija je pokazala da Hanka nije imala dijete, a iz cijele istrage, koja je provedena, bilo je očito da je Hanka sve to iznijela svome mužu želeći da mu se tako osveti i kod njega izazove ljubomoru, jer on je stalno odlazio sa drugima kada bi se zadržavao na radu, daleko od kuće. Postupak Hanke me je impresionirao. Vraćajući se iz Busovače za Fojnicu razgovarao sam sa sucem o Hankinom slučaju i još tada sam u razgovoru spomenuo da ću, ako se ikad budem bavio pisanjem, napisati pripovijetku o Hanki”, rekao je jednom prilikom Samokovlija.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti