Na nedavnoj sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) raspravljalo se jesu li u skladu s Ustavom termini “hrvatski”, “bošnjački” i “srpski” član Predsjedništva BiH, koji se godinama koriste na glasačkim listićima tijekom općih izbora.
Ovu su praksu problematizirali članovi SIP-a Suad Arnautović i Željko Bakalar, iako se u Ustavu navode upravo ti termini kada se članovi Predsjedništva žele obratiti klubovima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske po pitanju vitalnog nacionalnog interesa.
Navedeni članovi SIP-a nisu jedini koji osporavaju ovakve termine, budući da to redovito čine istaknuti članovi bošnjačkih stranaka i analitičari kako bi diskreditirali zahtjeve Hrvata za legitimnim izborom. Iako se na početku članka 5. Ustava o Predsjedništvu koriste termini Bošnjak, Hrvat i Srbin u skladu s natkrovljujućim načelom konstitutivnosti naroda, u probošnjačkom javnom diskursu svjesno se izostavlja stavak 2. i točka d) istog članka koji propisuju preispitivanje vitalnog nacionalnog interesa upravo u klubovima konstitutivnih naroda.
Pravnik Damir Sakić podsjeća na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” prema kojoj u domovima naroda sjede legitimni politički predstavnici konstitutivnih naroda. “S tim u vezi jasno i nedvosmisleno se izvodi zaključak da se u smislu članova Predsjedništva radi o hrvatskom i bošnjačkom članu Predsjedništva”, objašnjava Sakić.
Pokušaj sudskog aktivizma i pitanje legitimiteta
Ministar pravde BiH Davor Bunoza ističe kako upravo posvojni pridjev u nazivima članova Predsjedništva jasno ukazuje na to s kojim narodom moraju imati vezu i čiji legitimitet crpe. Razlog zbog kojega se u javnosti inzistira na pukim terminima “Hrvat, Srbin ili Bošnjak” je, prema njegovim riječima, stvaranje alibija za preglasavanje jednoga naroda, uz naknadno opravdanje kako je ustavna obveza ispunjena izborom osobe koja se samo tako izjašnjava.
Drugi razlog takvih nastojanja je, navodi Bunoza, pokušaj sudskog aktivizma pred Europskim sudom za ljudska prava te prekrajanje ustavnog uređenja BiH preko sudskih presuda. Ministar pravde naglašava da je u posljednje dvije godine spomenuti sud prepoznao te zloupotrebe i odbacivao takve aplikacije uz uputu da se poštuje ustavna struktura zemlje. “Hrvatski član Predsjedništva ne mora nužno biti Hrvat, ali mora biti netko tko će imati legitimitet i vezu s tim narodom i koji će zastupati interese hrvatskog konstitutivnog naroda”, poručio je Bunoza.
Osporavanje spomenutih ustavnih termina na glasačkim listićima od strane Suada Arnautovića, koji se u javnosti često percipira kao kadar blizak SDA, te Željka Bakalara, nekadašnjeg savjetnika Željka Komšića, dovodi u pitanje njihovu neovisnost uoči službenog početka izborne kampanje. Sakić ocjenjuje kako se danas više može postaviti pitanje ustavnosti i zakonitosti izbora ovoga saziva SIP-a nego ustavnosti samih glasačkih listića. “Središnje izborno povjerenstvo ima obvezu da se suzdrži od bilo kakvog političkog miješanja, odnosno da vodi izbornu kampanju u bilo čiju korist te da bude nezavisno tijelo koje vrši nadzor nad izbornim procesom”, upozorava Sakić.
U Predsjedništvu BiH, u formalno-pravnom smislu, ne postoje nikakvi redovi te oni mogu biti prisutni samo na biralištima, dok je Ustav potrebno ispravno iščitavati i to u njegovoj cijelosti
izvor: rtv hb