Diljem Europe građani se žale na vremenske neprilike, od vrućina u južnoj Italiji do olujnih nevremena kakva su pogodila Hrvatsku i Sloveniju. U Grčkoj se živa ne spušta ispod 40 stupnjeva, a na otoku Rodosu vatrogasci su gasili šumske požare. Više od 19.000 ljudi evakuirano je kopnom i morem, navodi AP. Na Malti su stanovnici bili prisiljeni spavati vani i u automobilima s uključenom klimom jer šest dana nema struje, kao uostalom ni u nekim selima u Slavoniji.
Ove godine zabilježen je najtopliji lipanj na globalnoj razini i najtopliji dan ikada, 6. srpnja, piše Politico. Globalna prosječna temperatura tog je dana iznosila 17,08 stupnjeva Celzijevih, prema europskoj službi za praćenje klime Copernicus. Klimatologinja Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu rekla je za BBC da su sve veće globalne prosječne temperature potvrdile predviđanja o tome što će se dogoditi u svijetu s rastućim razinama stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida.
– Klimatska kriza sad je jedan od glavnih čimbenika koji određuju zdravlje ljudi – rekao je glasnogovornik uprave za zdravstvo Europske komisije, upozorivši da toplinski valovi mogu utjecati na zdravlje. Najrizičnije je kod stariji ljudi, onih s kroničnim bolestima poput kardiovaskularnih te osoba koje rade na otvorenom, primjerice u građevinarstvu i poljoprivredi.
Neki turisti već mijenjaju svoje navike kako bi izbjegli vrućine. Mediteranska odredišta zabilježila su pad od 10 posto u broju posjetitelja koji tamo namjeravaju putovati u odnosu na prošlu godinu, prema podacima Europske komisije za putovanja. U međuvremenu, odredišta poput Češke, Bugarske, Irske i Danske bilježe rast popularnosti.
