Više od 40 posto potrošnje finalne energije u Bosni i Hercegovini pripisuje se stambenom sektoru, pri čemu se više od tri četvrtine te energije koristi za grijanje. Zgrade su izgrađene prije dugo vremena i hitno su im potrebna unaprjeđenja. Učinkovite i održive investicije u ovom sektoru ključne su za naše zajedničke napore k zelenijoj budućnosti.
Prema najsvježijim dostupnim podacima, gotovo 20 posto bruto nacionalnog dohotka u Bosni i Hercegovini troši se na energiju, što je, u usporedbi sa 6,1 posto u SAD-u ili 4,75 posto u zemljama Europske unije, zaista velik postotak. Energetska učinkovitost podrazumijeva niz mjera koje se poduzimaju u cilju smanjenja potrošnje energije, uštede u troškovima i smanjenja emisija CO2, a koje pritom ne narušavaju uvjete rada i života. Europska unija je energetsku učinkovitost istaknula kao jedan od ključnih načina za postizanje ciljeva održivog razvoja.
Ciljevi novog okvira EU-a za klimu i energetiku za 2030. su smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. godinu. Obvezujući cilj je da u cijelom EU-u udio obnovljive energije bude najmanje 27 posto, a tu su i novi ciljevi za politike energetske učinkovitosti i sustav upravljanja te niz novih pokazatelja radi osiguravanja konkurentnog i sigurnog energetskog sustava. Iz perspektive potrošnje energije Bosna i Hercegovina je okarakterizirana kao zemlja s visokom neučinkovitošću unutar rezidencijalnog, nerezidencijalnog/javnog, industrijskog i uslužnog sektora. Istodobno, BiH posjeduje jedne od najznačajnijih potencijala za očuvanje energije u regiji. Zemlja bi mogla bazirati svoj daljnji ekonomski razvoj i kreiranje novih radnih mjesta na mjerama poboljšanja energetske učinkovitosti u rezidencijalnom i javnom sektoru. Prosječna potrošnja energije javnih objekata u BiH tri puta je viša u odnosu na prosjek Europske unije (EU), što ih svrstava u potpuno energetski neučinkovite zgrade (u skladu s EU Eco-Management and Audit Schemeom – EMAS).
Da bi se zadovoljila ova energetski intenzivna potrošnja, mora se izdvojiti značajan iznos sredstava za energetsku potrošnju javnih objekata (obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih, općinskih i entitetskih/državnih institucija), što predstavlja značajan udio ionako neadekvatnog javnog proračuna.
BiH je potpisala ugovor o energetskoj povelji (Energy Charter Treaty), koji je, osim regulacije energetskog tržišta, donio i obvezu izvještavanja na osnovi svojih regulativa i smjernica. UNDP od 2009. godine radi na unaprjeđenju energetske učinkovitosti javnih objekata, prije svega kako bi stvorio pozitivan primjer i dao doprinos ispunjavanju ciljeva navedenih smjernica. Bosna i Hercegovina je potpisivanjem ugovora o uspostavi Energetske zajednice, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, preuzela obvezu usklađivanja vlastitog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije te usvajanja europskih smjernica i standarda u području energetike. Imajući ovo na umu, kao i prirodne potencijale BiH, očekivan je i porast interesa stranih investitora na ovom polju. Ako se pogledaju prirodni resursi Bosne i Hercegovine (sunce, rijeke, biomasa od poljoprivrednog i životinjskog otpada, vjetar i sl.), jasno je da zemlja ima priliku istaknuti se na ovom polju. Primjeri projekata koji se provode u BiH upravo dokazuju neosporne prilike za održivi razvoj kada je u pitanju racionalno korištenje energije. Potencijal za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti u Bosni i Hercegovini je velik.
