Predsjednik Vijeća za hrvatski jezik Marko Tadić održao predavanje na temu “Zakon o hrvatskom jeziku i Vijeće za hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj: implikacije za hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.ž
Pravi spoj BiH
“Meni je drago što mi je upućen ovaj poziv i ja sam ga s velikim veseljem prihvatio ne samo zato što sam predsjednik Vijeća za hrvatski jezik, nego zato što se ovdje osjećam kao doma, moja baka je Mostarka a moj djed je Livnjak prema tome ja sam pravi spoj Bosne i Hercegovine. To je sve jedan narod i jedan jezik dakle hrvatski u Hrvatskoj ne smije biti drugačiji od hrvatskog u Bosni i Hercegovini. On će imati svoje male lokalne varijacije, mjesne govore, ali to je sve ono što je upravo po prvi puta u povijesti određeno zakonom u hrvatskom jeziku”, rekao je predsjednik Vijeća za hrvatski jezik Marko Tadić.
Marko Tadić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnik je Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku te član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bavi se korpusnom lingvistikom, računalnom lingvistikom, jezičnim tehnologijama i istraživačkim infrastrukturama za humanističke i društvene znanosti, a objavio je više od 70 znanstvenih radova i pet knjiga. Jedan je od autora najvećeg hrvatskog čestotnog rječnika “Hrvatski čestotni rječnik”.
Definiranje zakona
Prodekan za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru profesor Marko Odak osvrnuo se na prvi zakon koji je prije godinu dana u Republici Hrvatskoj stupio na snagu a koji definira hrvatski jezik i tumači njegovu službenu i javnu uporabu. “Donošenje takvog zakona omogućava sustavan pristup daljnjem razvoju hrvatskog jezika. Mi na filozofskom fakultetu imamo studij hrvatskog jezika i književnosti koji je jedan od najstarijih studija i naša zadaća osim obrazovanja budućih magistara struke je svakako i briga o očuvanju zaštiti i razvoju hrvatskog jezika. To je jedna od uloga Vijeća za hrvatski jezik savjetnog tijela kojeg je imenovala Vlada Republike Hrvatske u kolovozu prošle godine”, osvrnuo se Odak.
I profesor Marko Tadić osvrnuo se na ono što je zakonom definirano. “Definirano je što je hrvatski jezik, da se sastoji od narječja i mjesnih govora. Osim toga vrlo je bitno da je određeno u tom zakonu i posebna uloga hrvatskoga standardnoga jezika, to je onaj jezik koji nikome nije materinji koji svi moramo učiti u školi, koji nam služi da se svi Hrvati međusobno razumiju. Dolazili iz Gradišća ili dolazili iz Janjeva” rekao je Tadić.
Hrvatski jezik u BiH
U tijeku je izrada nacionalnog plana jezične politike a jedno od područja je društveni položaj i prava hrvatskog jezika u svijetu a time i u Bosni i Hercegovini gdje je hrvatski jezik jedan od službenih jezika. “To je jedna od tema o kojoj ćemo svakako danas govoriti uz to hrvatski zakon o hrvatskom jeziku u republici hrvatskoj predviđa zapošljavanje lektora u tijelima državne vlasti i državne uprave, dakle pravilnu uporabu korištenja hrvatskog jezika u javnim institucijama i svim službenim dokumentima. To je ono što želimo osvijestiti u našem okruženju kada govorimo o strategiji razvoja Sveučilišta u Mostaru”, rekao je Odak te dodao “Jedan od elemenata je i hrvatski jezik odnosno strateški cilj je briga i očuvanje hrvatskog jezika. A konkretan strateški cilj unutar toga koji je definiran je uključivanje hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini u nacionalni korpus Republike Hrvatske”. U samom naslovu teme predavanja su implikacije za hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini, a profesor Tadić pobliže je objasnio na što se to odnosi. “Imlikacije za hrvatski jezik odnosi se na ulogu ovog zakona o hrvatskom jeziku, odnosi se na to da bi taj zakon mogao biti od velike koristi i govornicima hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini a osobito na ovom sveučilištu. Ovo je jedino Sveučilište izvan Republike Hrvatske na kojem se kompletna nastava odvija na hrvatskom jeziku. Imati visoko školsku ustanovu na kojoj se nastava odvija na hrvatskom jeziku je onaj vrhunac kultiviranosti jezika. Ne govorimo samo o kultiviranosti hrvatskog jezika u odnosu književnosti nego s obzirom na stručno nazivlje u različitim znanstvenim disciplinama”, rekao je Tadić.
“Ovo jedan od niza serija predavanja i niza zajedničkih aktivnosti koje planiramo sa vijećem za hrvatski jezik i ostalim partnerskim institucijama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru”, rekao je Odak, prenosi Bljesak info.
