Jedan od prvih dogovora oko kojih su bili suglasni svi članovi “petorke” (HDZ BiH, SNSD, SDP BiH, NiP, NS) bio je izbor većine novoga saziva Središnjeg izbornog povjerenstva uz provođenje transparentne i zakonite procedure.
Najviše koristi od prijepora među partnerima na državnoj razini iz srpskoga SNSD-a, probošnjačke “trojke” i HDZ-a BiH imaju dužnosnici kojima je istekao mandat, ali i oni koji su na pozicije imenovani na krajnje prijeporan način te su sudjelovali na sve moguće načine kako bi pogodovali aktualnoj oporbi, piše Večernji list BiH.
Ponajprije najvećoj bošnjačkoj stranci – Stranci demokratske akcije (SDA) i njoj bliskom DF-u, a u Republici Srpskoj radili otvoreno u korist SDS-a i PDP-a. A to je upravo slučaj sa Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) koje je nizom manipulacija i čudnih odluka činilo sve kako bi onemogućilo uspostavu novih vlasti na državnoj i federalnoj razini, a u Republici Srpskoj osporavalo je izbor Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske. Upravo zbog toga, ali i načina na koji je SDA sa SDS-om i PDP-om te DF-om izabrao članove sedmeročlanog SIP-a bez raspisivanja natječaja te utvrđivanja ispunjavaju li čak osnovne uvjete, jedan od prvih dogovora oko kojih su bili suglasni svi članovi “petorke” (HDZ BiH, SNSD, SDP BiH, NiP, NS) bio je izbor većine novoga saziva Središnjeg izbornog povjerenstva uz provođenje transparentne i zakonite procedure.
Navršili 65 godina
To će biti jedan od prvih poteza u slučaju da se uistinu stabilizira situacija na državnoj razini koja je poremećena potezima vlasti Republike Srpske, komentarima dijela “trojke” te novim paketom sankcija koje je američka administracija pokrenula protiv četvero srpskih dužnosnika, članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića, predsjednika entitetskog parlamenta Nenada Stevandića i ministra pravosuđa RS-a Miloša Bukejlovića. Svejedno, prvu prigodu za reagiranje predstavlja činjenica da je Ireni Hadžiabdić, članici SIP-a Bosne i Hercegovine, još sredinom svibnja istekao mandat. Iako to pitanje nije jasno utvrđeno Izbornim zakonom, valja reći kako je još dvoje članova ove institucije steklo uvjete za odlazak u mirovinu. Riječ je o iznimno pristranom Suadu Arnautoviću, ali i Jovanu Kalabi. Obojica su ove godine navršila 65 godina života. Istina, Izbornim zakonom nije predviđeno što se događa u takvim situacijama te se primjenjuje ista praksa kao s izabranim dužnosnicima, bilo da je riječ o zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti. U tome razdoblju ovi dužnosnici ne mogu dobivati istodobno plaću i mirovinu. No, da bi se pokrenulo razrješenje ovih članova korištenjem, eventualno, argumenata o odlasku u mirovinu, potrebno je imenovati Povjerenstvo za izbor i imenovanje članova SIP-a. Ovo tijelo još uvijek nije održalo konstituirajuću sjednicu. Ovo Povjerenstvo ima sedam članova. U prosincu prošle godine imena po dvoje članova dostavili su SIP i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH. Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imenovalo je 18. travnja Nebojšu Radmanovića, Denisa Zvizdića i Marinka Čavaru. No, sada je pravo pitanje ima li aktualna vlast ujedno i većinu u ovome povjerenstvu. Umjesto toga, očigledno postoji i drugi put kako doći do imena novoga člana Središnjeg izbornog povjerenstva koristeći se procedurama. No, pitanje je hoće li aktualna većina posegnuti za istim rupama kako bi se izabrao nasljednik Irene Hadžiabdić, predlažući tek tu točku u Zastupnički dom, gdje bi onda mogli bez ikakvih kriterija imenovati člana SIP-a kojemu je istekao mandat. Tako su SDS – SDA – DF – PDP ugurali Željka Bakalara, Suada Arnautovića, Ahmeta Šantića, Jovana Kalabu i Vanju Bjelicu Prutinu kao članove SIP-a. I dok su se Kalaba i Bjelica Prutina svim silama trudili dovesti na vlast PDP i SDS te osporiti izbor Dodika, dotle je ponajprije Arnautović, a donekle i Bakalar, činio sve da se oteža uspostava vlasti u Federaciji BiH.
Mržnja i propaganda
Arnautovićevi javni istupi, u kojima se uključio u komentiranje, ali i modeliranje izbornih reformi mimo su svih normi nepristranosti, što je prva i osnovna stvar članova bilo kojega biračkoga tijela, a kamoli središnjeg. Arnautović je prijedloge HNS-a BiH i HDZ-a o reformi Izbornoga zakona ocijenio segregacijskim te istupao kao pravi velikobošnjački apologet. – Čović (HDZ BiH) nastoji prije općih izbora 2022. godine ishoditi promjene Izbornog zakona BiH kojima će osigurati “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda. Tako bi se, uz “legitimne predstavnike”, otvorio put provedbi vlastite dugoročne strategije, koja nesumnjivo ide u smjeru zaokruživanja teritorija BiH nastanjenoga većinski stanovništvom katoličke vjeroispovijesti, odnosno reinkarnacije “ugašene” tzv. Herceg Bosne, njezine potpune teritorijalne i političke autonomije i njezina, kad-tad, pripajanja Republici Hrvatskoj – ocijenio je Arnautović svojedobno. Tako bi u svim demokratskim zemljama Arnautović sam sebe diskreditirao, a najžalosnije je da se njegovu patološku mržnju i bliskih mu političkih trabanata nastoji zaštititi i staviti pod egidu “neovisnosti”. Arnautoviću te najmanje još četvero političkih povjerenika u SIP-u slijedi odlazak u mirovinu ili smjena. •
