spot_img
spot_img
Subota, 15 lipnja, 2024

Sarajevski ćevapi, hercegovački med, travnički sir… još čekaju da ih BiH zaštiti

Zanemariv je broj proizvoda koji su zaštićeni ovom oznakom, dok su na međunarodnoj razini zaštićena tek dva.

Iako bogata domaćim proizvodima, zanatima, tradicionalnim recepturama…, o kojima može svjedočiti svatko tko je barem jednom posjetio ovu zemlju, BiH je tek mali broj njih zaštitila oznakama zemljopisnog podrijetla, piše Večernji list BiH.

Oznake, pravila, prijave…

U Europskoj uniji po proizvodima koji nose oznaku zemljopisnog podrijetla prednjači Italija, čijih oko 800 proizvoda, uglavnom vina, nosi tu oznaku. Ukupna vrijednost tih proizvoda prelazi 15 milijardi eura, a od izvoza zaradi više od sedam milijardi.

U BiH je suprotna situacija. Zanemariv je broj proizvoda koji su zaštićeni ovom oznakom, dok su na međunarodnoj razini zaštićena tek dva. Uglavnom su to poljoprivredni i zanatski proizvodi, među kojima su kestenov med Cazinske krajine, hercegovački med, kreševsko potkovano jaje, gračaničko keranje, ljubuški rani krumpir, sarajevske papuče, sarajevski filigran itd. U Republici Srpskoj je za sada samo jedan proizvod zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla – nevesinjski krumpir.

– Taj kraj poznat je po krumpiru, ali sada, kada imate zaštitu podrijetla, taj proizvod postaje i skuplji te možete staviti oznaku odakle dolazi, a sama oznaka donosi određene prednosti – kazao je Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinja.

Oznaka zemljopisnog podrijetla je svaka oznaka kojom se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi, izravno ili neizravno, označava kao zemlja ili mjesto zemljopisnog podrijetla proizvoda. Oznaka zemljopisnog podrijetla upotrebljava se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, zanatskih i proizvoda domaće radinosti.

Ime podrijetla je zemljopisni naziv zemlje, regije ili lokacije koji služi kako bi označio proizvod koji odatle potječe, čiji su kvaliteta i posebna svojstva isključivo ili bitno uvjetovani zemljopisnom sredinom koja obuhvaća prirodne i ljudske čimbenike i čija se proizvodnja, prerada i priprema u cjelini odvijaju na određenom ograničenom području. Postupak za registriranje zemljopisne oznake/imena podrijetla pokreće se podnošenjem prijave Institutu. Prijava se može podnositi samo na jednu oznaku ili ime zemljopisnog područja i samo na jednu vrstu proizvoda.

Prisvojit će ih drugi

Potrebno je dostaviti popunjen zahtjev za priznanje zemljopisne oznake/imena podrijetla, dokumentaciju i uplatu. Prijava se podnosi u pisanoj formi izravno ili poštom, kao i faksom pod uvjetom da se u roku od osam dana od njezina podnošenja Institutu dostavi u odgovarajućem broju primjeraka. Iz navedenoga je jasno da u ovom segmentu BiH zaostaje za zemljama Europske unije koje su prednosti oznake zemljopisnog podrijetla već odavno prepoznale te ih koriste, a na tome imaju zaradu.

Razlog ovakvu stanju u BiH dijelom se može tražiti u nedovoljnoj informiranosti, ali i drugim preprekama koje se javljaju na putu do zaštićenog proizvoda. A moglo bi biti drugačije. Procjenjuje se da u BiH postoji više od 140 proizvoda koji bi mogli biti zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla. Među njima su sarajevski ćevap, bosanski sudžuk, travnički i kupreški sir…

Sve njih, ako se ne zaštite u BiH, lako može prisvojiti neka druga država. Ne bi to bio prvi pokušaj u regiji. Podsjetimo na dugogodišnji spor između Hrvatske i Srbije oko kranjske kobasice koji je na razini Europske unije presuđen u korist Slovenije ili na sarajevske ćevape koji su u Hrvatsku uvezeni iz Slovenije.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti