Razgovaralli smo s logopetkinjom osnovne škole “Busovača” i “Kaonik”, Marijom Vrdoljak, o ulozi logopeda u životu djece, prvom posjetu logopedu i poslu logopeda.
Studij logopedije Marija je završila na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Tuzli, na odsjeku logopedija i audiologija. Trenutno radi u Osnovnoj školi “Busovača” i Osnovnoj školi “Kaonik”, a uporedo zavšava i master studij usmjerenja logopedija.
Na prvi spomen logopeda većini ljudi prva asocijacija, (nažalost!), jest da je to samo osoba koja nas uči ispravljati izgovor slova ili popravlja čitanje i pisanje kod djece. Posao logopeda je dosta kompleksniji, a Marija nam je ukratko odgovorila na nekoliko naših pitanja, a prvo je – Tko je logoped i čime se bavi?
“Kada se spomene logoped većina će pomisliti da je to “doktor” ili osoba koja radi u vrtiću ili školi i ispravlja izgovor “slova” (glasova!) kod djece. Možda će spomenuti da se bavi “popravljanjem” čitanja i pisanja kod djece. Međutim posao logopeda je mnogo opširniji, kao i mjesta na kojima mogu raditi. Možda ćete se iznenaditi, no logopedi su, osim u vrtićima i osnovnim školama, zaposleni još i u srednjim školama, domovima za starije i nemoćne, bolnicama, klinikama, udrugama, privatnim kabinetima i znanstvenim institucijama, a rade doista sa svim dobnim skupinama, od ranog djetinjstva do gerijatrijske dobi. Poremećaji kojima se logoped bavi su:
- Komunikacijski poremećaji
- Jezični poremećaji
- Specifične teškoće učenja
- Govorni poremećaji
- Motorički govorni poremećaji
- Poremećaji glasa
- Poremećaji hranjenja i gutanja
Logopedi provode terapiju kod osoba s oštećenjem sluha; kod osoba nakon stečenih traumatskih oštećenja mozga, operacija glave i vrata, radioterapije, orofacijalnih malformacija i sl.; kod osoba s govornim i jezičnim poremećajima kao sekundarnim posljedicama nekog drugog razvojnog poremećaja ili genetskog poremećaja.
Naravno da je teško u ovako kratak tekst ‘ugurati’ sve ono čime se logopedi bave, no donekle sam uspjela prikazati širinu ove znanstvene discipline i stručnog područja (a nekad ću svaki poremećaj posebno objasniti). Možda vam je do sada logoped i zatrebao, a da niste ni znali da je to problem za čiju se pomoć možete i trebate obratiti upravo logopedu.
Stoga, kada uzmemo u obzir širinu područja kojim se logoped bavi stvarno je nejasno kada je logoped postao osoba koja se bavi samo sa izgovorom “r” i disleksijom.”
Kako izgleda prvi posjet logopedu?
Prvi pregled logopeda se obično sastoji od dva dijela. Prvi dio pregleda se odnosni na intervju s roditeljem ili oba roditelja, a drugi dio je ustvari procjena djeteta i njegovih komunikacijskih, govorno-jezičnih vještina i sposobnosti. Prosječno trajanje prvog logopedskog pregleda je oko 30 minuta do sat vremena, ovisno od problema zbog kojeg se javlja logopedu. Intervju sa roditeljima se odnosi na pitanja o trudnoći, dotadašnjem govornom/komunikacijskom razvoju djeteta i njegovim navikama. Dok će procjena djeteta ovisiti o djetetovoj dobi, poteškoćama zbog kojih je upućen logopedu te o suradnji djeteta.
Probleme s govorom roditelji obično mogu primijetiti vrlo rano, ali posebno dolaze do izražaja pri polasku u vrtić. Ono što je od iznimne važnosti je posjeta logopedu na vrijeme. Sama posjeta ne znači da će dijete automatski biti uključeno u tretman, ali je za svaki slučaj bolje potražiti pomoć i savjet logopeda. Često je roditeljima tepanje kod djece jako simpatično, ali to tepanje može da ostane djetetova navika i kada već krene u školu, a onda dolazi do problema u razumijevanju onoga što dijete kaže, mogućeg zadirkivanja od strane drugih učenika i sl.
Na kraju procjene logoped iznese svoje mišljenje roditeljima, ovisno o rezultatima procjene logoped može preporučiti terapiju, dati savjete o načinima poticanja govora kroz djetetove svakodnevne aktivnosti, te po potrebi preporučiti kontrolni pregled.
Roditelji trebaju upamtiti da nema nikakvog srama od posjete logopedu, u sredini gdje živimo to se često smatra nekom sramotom, a roditelji (pogotovo roditelji muške djece) dobiju „savjete“ kako je dijete samo lijeno. Logoped je tu da vama i vašem djetetu pomogne na putu prema pravilnom govoru. U svakom slučaju ukoliko roditelj ima ikakve sumnje vezane za govor djeteta bolje se javiti logopedu ranije nego kasnije, pa makar bila i „lažna uzbuna“.
Budući da je danas tehnologija nezaobilazna u svakodnevnom životu odraslih ljudi, ali i djece, zanimalo nas je i utječu li računala i tableti na razvoj govora kod djece?
Još uvijek ne postoje studije koje dokazuju da računala ili tableti utječu na razvoj govora kod djece, međutim stav logopeda je da postoji mogućnost da utječu. Moderna tehnologija, naravno, ima neke prednosti u razvoju govora kod djece budući da postoji dosta programa, emisija i igrica koji su kreirani točno za tu namjenu. Međutim, pretjerana uporaba telefona, računala i tableta pogotovo ukoliko dijete gleda crtiće ili igra igrice koje nisu primjerene njegovoj dobi može utjecati na razvoj govora kod djeteta.
Da bi dijete imalo priliku da razvija govor mora biti dovedeno u situacije da promatra, ispituje i istražuje, a to je jako teško ukoliko dijete provodi previše vremena ispred ekrana. Vrijeme provedeno uz tehnologiju oduzima društvene interakcije u stvarnom životu koje su ključne za razvoj govora i jezika djeteta. Ono što može zamijeniti tehnologiju je pričanje priča, pjevanje pjesmica, čitanje, pronalaženje onoga što dijete zanima i poučavati ga što više o tome, kroz igru se pretvarati da plišane životinje ili druge igračke pričaju i na taj način razgovarati sa djetetom.
Hvala vam Marija na razgovoru!
Pozivamo vas da zrapratite Instagram profil “Logopedica Mara” kojeg je nedavno pokrenula Marija, s ciljem dodatne edukacije javnosti o ulozi i važnosti logopeda. Na stranici ćete moći pronaći korisne informacije za roditelje i odgajatelje vezane za temu komunikacijskih, jezičnih poremećaja, poremećajima glasa i dr.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
