Globalne cijene hrane ponovo su porasle u srpnju, a među glavnim razlozima navode se visoke temperature, poremećaji u trgovini, rast cijena energije i geopolitičke napetosti.
Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), indeks cijena hrane u srpnju je iznosio 131,1 bod, što je 0,6 posto više nego u lipnju. U odnosu na srpanj prošle godine, cijene su više za 1 posto.
Najviše su poskupjele žitarice, biljna ulja i šećer, dok su cijene mesa i mliječnih proizvoda pale.
Pšenica poskupjela gotovo šest posto
Indeks cijena žitarica porastao je za 3,4 posto u odnosu na lipanj, odnosno 6,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Najizraženiji rast zabilježen je kod pšenice, čija je cijena u srpnju porasla za 5,8 posto. Na tržište su utjecali poremećaji izvoza iz crnomorske regije, ali i zabrinutost zbog posljedica visokih temperatura na prinose u važnim zemljama proizvođačima.
Cijena kukuruza porasla je za 3,6 posto, dok je cijena riže ostala gotovo nepromijenjena.
Šećer poskupio 5,6 posto
Značajan rast zabilježen je i kod šećera, čiji je indeks cijena povećan za čak 5,6 posto u odnosu na lipanj.
Na rast su utjecali strahovi da bi dugotrajna suša mogla smanjiti prinose u Europskoj uniji, kao i nepovoljni vremenski uvjeti u važnim azijskim zemljama proizvođačima. Na tržište utječu i očekivanja veće potražnje za etanolom u Brazilu.
Biljna ulja također su nastavila poskupljivati. Njihov je indeks porastao za 2 posto, dosegnuvši najvišu razinu od lipnja 2022. godine.
Meso i mliječni proizvodi pojeftinili
Za razliku od žitarica, ulja i šećera, cijene mesa pale su 2,8 posto u odnosu na rekordnu razinu iz lipnja.
Pojeftinili su perad i svinjetina zbog veće ponude i slabije globalne potražnje, dok je govedina zabilježila blaži pad. Istodobno je ovčetina dosegnula novu rekordnu cijenu zbog ograničene ponude iz Oceanije.
Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen je za 0,7 posto. Pale su cijene mlijeka u prahu i maslaca, dok je sir poskupio prvi put nakon godinu dana.
Iako FAO očekuje da će globalna proizvodnja hrane u sezoni 2026./27. ostati na povijesno visokoj razini, i dalje postoje rizici povezani s vremenskim prilikama, cijenama energije i gnojiva, geopolitičkim napetostima i međunarodnom trgovinom.
Za građane BiH globalna kretanja važna su zbog mogućeg utjecaja na troškove uvoza i proizvodnje. Ipak, rast FAO-ova indeksa ne znači automatski da će cijene hrane u domaćim trgovinama porasti u istom postotku.
- Oznake:
- cijene bih